Sud je zaključio da iako Konvencija o ljudskim pravim nije zabranila državama članicama da različito tretiraju različite kategorije stanovništva kako bi ispravile “stvarnu nejednakost” među njima, nijedan od konstitutivnih naroda nije u “položaju ugrožene manjine”.
“Naprotiv, ‘konstitutivni narodi’ očigledno uživaju povlašten položaj u trenutnom političkom sistemu”, stav je Suda.
Sudsko vijeće smatra da trenutno uređenje daje prednost etničkoj zastupljenosti u odnosu na političke, ekonomske, socijalne, filozofske i druge faktore, što pojačava etničke podjele u zemlji i potkopava demokratski karakter izbora.
Suprotno je to od poruka koje u javni prostor decenijama šalju lideri nacionalnih stranaka. Vijeće ministara je u braneći trenutnu privilegovanu poziciju konstitutivnih naroda pred Sudom iznijelo argument potrebe očuvanja mira.
“Sadašnja ustavna struktura u Bosni i Hercegovini uspostavljena je mirovnim sporazumom nakon jednog od najrazornijih sukoba u novijoj evropskoj historiji. Njegov krajnji cilj bio je uspostavljanje mira i dijaloga između tri glavne etničke grupe – ‘konstitutivnih naroda’. Vlada je ostala pri stavu da su osporene ustavne odredbe, kojima su osobe koje se nisu izjašnjavale o pripadnosti ‘konstitutivnom narodu’ isključene iz Doma naroda i Predsjedništva, treba procijeniti na osnovu toga”, argument je Vijeća ministara koji je upućen Sudu.
S tim u vezi, u analizi presude njemačke organizacije Democratization Policy Council (DPC) sa sjedištem u Berlinu, takva strategija nazvana je “Kartelom za mir”.
7/ Furthermore, in the same para the Court parries the BiH Govt’s “justification for the current system (that is, the need to maintain peace and to facilitate dialogue between ethnic groups),” with “peace and dialogue are best maintained by an effective political democracy.”
— Democratization Policy Council (@DPC_global) August 30, 2023
“Prema narativu Vijeća ministara, mir je ulog, odražavajući ključnu strategiju ‘Kartela za mir’ BiH: etno-nacionalna kontrola nad prisilnom silom, iskorištavanje pristanka građana i popuštanje od strane sprovoditelja mira, koji imaju pravnu obavezu da ih odvrate od poticanja konflikta i podjela. Argumentacija Vlade BiH također otkriva da se sistem vrti oko onoga što je Valery Perry iz DPC-global nazvala ‘konstitutivnim strankama’ kao implicitnim glavnim gradivnim komponentama, a ne građanima ili čak konstitutivnim narodima”, zaključak je DPC-a.
Potpuno odgovarajući ovakvom tumačenju istup je predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Marinka Čavare koji je po objelodanjivanju sadržaja presude izjavio, “da bi svako narušavanje Dejtonskog mirovnog sporazuma moglo izazvati nemir u BiH”.
Kao odgovor na gore spomenutu argumentaciju Vijeća ministara Sud je iznio do kraja jasan stav, zbog kojeg ovih dana svjedočimo skoro pa histeriji pojedinih političara i kvazianalitičara uzrokovanoj nezadovoljstvom sadržajem presude, koji u svojoj nemoći verbalno napadaju Slavena Kovačevića, prebrojavajući “krvna zrnca”.
“Osim toga, Sud je zauzeo stav da stvarna politička demokratija, zasnovana na slobodnom pravu glasa, najbolje doprinosi očuvanju mira i dijaloga. Stoga, glasanje na izborima mora biti zasnovano na političkom, a ne na etničkom kriteriju. Čak i kada bi se zadržao neki vid etničkog predstavljanja, on bi morao biti sekundaran političkom predstavljanju, ne bi smio diskriminisati ‘ostale i građane Bosne i Hercegovine’ i morao bi uključivati etničku zastupljenost na nivou cijele države”, zaključak je Suda.