Lekića su za mandatara predložile stranke “stare” parlamentarne većine formirane nakon avgustovskih izbora 2020., ali je predsjednik Ðukanović to ignorisao i zatražio raspuštanje Skupštine Crne Gore, što je dovelo do usvajanja izmjena Zakona o predsjedniku.
Izmjene Zakona o predsjedniku inicirao je Demokratski front s ciljem da Lekić dobije mandat za formiranje nove vlade.
Lekić je gostujući na TV Vijesti sa liderom SDP Rankom Krivokapićem rekao da su izmjenama Zakona o predsjedniku ostale sve nadležnosti predsjednika i da se radi o razrađivanju Ustava.
Ðukanović nije potpisao usvojeni izmjenjeni Zakon o predsjedniku, već ga je vratio Skupštini na ponovno razmatranje, a njegova DPS zahtjeva povlačenje pomenutog zakona iz procedure, što će biti tema jedne od narednih sjednica parlamenta.
Stranke stare-nove većine tvrde da od izmjenjenog Zakona o predsjedniku neće odustati i da će ga ponovo izglasati.
Lekić je istakao da je nedodjeljivanjem mandata za sastav vlade od crnogorskog predsjednika poljuljan odnos sistema podijele vlasti i da je prekršen zakon nepozivanjem predstavnika svih skupštinskih partija na konsultacije.
„Jedna mogućnost je bila da ništa ne uradimo, da smo nemoćni pred samovoljom predsjednika države… Nema on šta tu da razmišlja, treba da pozove, razgovara, da vidi ima li većine ili ne. Većina postoji i tu je problem. I tu je prizemna, politička kalkulacija – idemo na izbore, da suspendujemo skupštinu… a njegova stranka i saradnici nisu većina. I fino je zamislio – ”hajde da ne postoji Skupština u kojoj su manjina”, istakao je Lekić.
On tvrdi da se ovdje ne radi o pravnom siledžijstvu, već da je ovo, kako je kazao, demokratski, politički odgovor pravnim sredstvima i u sklopu zakona.
Ðukanović, njegov DPS i stranke tradicionalni partneri SDP, SD i LP tvrde da je riječ o “ustavnom puču”.
Govoreći o dijalogu za prevazilaženje političke i ekonomske krize u Crnoj Gori, koji je inicirala predsjednica parlamenta Danijela Ðurović, Lekić smatra da Demokratski front nije bez razloga napustio pregovore i dodao da strahuje da će i naredni sastanak biti neuspješan ako bude organizovan na isti način.
Prema njegovim rječima, jučerašnji sastanak lidera parlamentarnih stranaka nije uspio zbog nedolaska predsjednika i lidera DPS Milu Ðukanovića, ali ne samo zbog toga.
Da bi drugi sastanak o dijalogu za izlazak iz krize uspio, Lekić smatra da je neophodno da svi učesnici budu prisutni, da predsjednik države uvaži da, kako kaže, postoji neka Skupština, a ne da Ðukanoviću bude cilj da se ona što prije rasformira i raspišu vanredni parlamentarni izbori.