Istovremeno, imamo situacije kada se političari svojim postupcima i radnjama pokušavaju približiti građanima. Je li riječ o pokušaju modernog PR-a ili je, pak, riječ o političkom populizmu? Jer, djela su im uglavnom u suprotnosti sa svakodnevicom građana.
Živimo u zemlji u kojoj predsjednik Republike Srpske kosi travu, gradonačelnik Banjaluke iznosi stolicu iz kancelarije predsjednika Skupštine, gradonačelnica Sarajeva dijeli baklave za vjerski praznik, ministar unutrašnjih poslova Federacije BiH slika se za Instagram u teretani. Iako bi sve to trebalo značiti da možda živimo u idealnoj državi, na bh. sceni realnost je potpuno drugačija – retorika političara sve je oštrija. Građani ponašanja zvaničnika ocjenjuju populizmom.
– Sve možemo i oni i mi, ali neka vide kako je i nama.
– Da nisu političari, ne bi bili ni populisti, to jedno ide s drugim.
– Cirkus i gotovo.
– To je populizam, pogotovo Dodikovo košenje.
– Savremeni političari, mislim da to ide u duhu toga.
– Nemam tu komentara, to je da Bog sačuva. Svega sita, evo, dovde mi je….
Populizam ili stvarna namjera da se približe građanima? No, činjenica je da je retorika političara posljednjih dana na vrhuncu međusobnih optužbi sve oštrija. Riječi ne biraju, pa se tako nižu epizode destruktivnih narativa i sadržaja, kažu stručnjaci iz oblasti komunikacije. Reakcija javnosti, uglavnom nema.
“Dominiraju floskule, nažalost. Dominiraju isprazne rečenice koje se ponavljaju. Vi imate slučaj da kad čujete rečenicu, ne morate gledati na tv-u ko govori, već znate. To su neke stvari koje ponavljaju iz dana u dan, koje nemaju suštinu. Jedino onda kada se svađaju i kada šire neprimjeren govor, pa i govor mržnje”, kaže Lamija Silajdžić, Fakultet političkih nauka Sarajevo.
“Ja bih to čak nazvao pojmom karnevalizacije općeg političkog života, gdje sve više javnih djelatnika nastupa u javnosti bez da imaju osjećaj da autentično ili vjerodostojno govore”, kaže Ivan Vukoja, socijolog.
U suštini, recept je jednostavan. Što intenzivnije političke elite šire strah i netrepeljivost, to će lakše vladati, zaključuje sociolog Ivan Vukoja. Primjeri koje smo naveli i nisu svakodnevnica, neobični jesu, ali su istovremeno pokazatelj da se i njima skreće pažnja sa suštine života problema bh. građana, zaključuju sagovornici za BHRT.