„Iskreno, nisam očekivao ovakav razvoj događaja. Trumpova administracija nije odstupala ni milimetar od svog stava kada je riječ o kandidatu Landiju, a na kraju je od evropske strane dobila više nego što je tražila. Umjesto posrednog visokog predstavnika bliskog Washingtonu, dobila je američkog vršioca dužnosti visokog predstavnika.“
Weber je naglasio da funkcija vršioca dužnosti visokog predstavnika formalno ne postoji u pravnom okviru kojim je regulisan rad OHR-a.
„Bez obzira na to što je formalno riječ o vršiocu dužnosti, takva funkcija pravno uopće ne postoji u Dejtonskom sporazumu. Zbog toga mislim da je malo vjerovatno da će gospodin Krišok ostati samo dvije sedmice. Iskreno, bio bih veoma iznenađen kada bi uopće bio postignut novi transatlantski dogovor o imenovanju formalnog visokog predstavnika.“
Prema njegovim riječima, američka administracija ostvarila je cilj koji ranije nije mogla ni očekivati.
„Američki vršilac dužnosti visokog predstavnika predstavlja maksimum onoga što je Trumpova administracija mogla dobiti. Dobila je nešto o čemu vjerovatno nije ni sanjala.“
Ocijenio je da je mnogo važnije pitanje zbog čega je evropska strana pristala na takav ishod.
„Pravo pitanje nije šta su Amerikanci dobili, nego zašto je evropska strana sebi dozvolila ovakav, rekao bih, katastrofalan autogol.“
Govoreći o pravnim posljedicama imenovanja vršioca dužnosti, Weber smatra da će Krišok u praksi imati gotovo neograničena ovlaštenja.
„Ne postoji sud kojem bi se neko mogao žaliti zbog činjenice da funkcija vršioca dužnosti visokog predstavnika nije predviđena Dejtonskim sporazumom. Istovremeno, PIC mu je faktički predao funkciju visokog predstavnika i diskreciono pravo da koristi bonske ovlasti, posebno ako iza sebe ima podršku Sjedinjenih Američkih Država.“
Dodao je da zbog toga novi vršilac dužnosti može imati čak i širi prostor za djelovanje nego njegovi prethodnici.
„On može obavljati tu funkciju uz manje ograničenja nego bilo koji prethodni visoki predstavnik, posebno imajući u vidu agresivnu politiku Trumpove administracije prema ovom pitanju.“
Komentarišući navodne garancije da neće biti poništavanja odluka prethodnih visokih predstavnika, Weber tvrdi da takve garancije nemaju pravnu snagu.
„Mislim da je u javnosti stvorena pogrešna slika o američkom non-paperu. Taj dokument bio je pokušaj da evropske prijestonice prihvate kandidata Landija, ali u trenutku sjednice PIC-a on više uopće nije bio na stolu.“
Naglasio je da prema Dejtonskom sporazumu odluke o korištenju bonskih ovlasti donosi isključivo visoki predstavnik.
„Pravno gledano, ne postoje garancije koje bi obavezivale visokog predstavnika kako će koristiti bonske ovlasti. O tome odlučuje isključivo visoki predstavnik, bez obzira na to da li ga formalno ili neformalno nazivamo vršiocem dužnosti.“
Weber je rekao da tokom pregovora nije bilo dogovora između evropske i američke strane te da je Njemačka pokušala ponuditi kompromisnog kandidata.
„Njemačka je pokušala s trećim, kompromisnim kandidatom, ali do samog kraja nije bilo nikakvog sporazuma niti realne perspektive da će on biti postignut.“
Prema njegovim saznanjima, evropske zemlje su potom pristale na američki zahtjev da se Christian Schmidt povuče, uz očekivanje da će u roku od dvije sedmice biti pronađeno novo rješenje.
„Evropske prijestonice su pristale na zahtjev američke strane da se gospodin Schmidt povuče, uz uslov da se do 14. jula pronađe novo rješenje. Međutim, ni tada nije postojao kandidat oko kojeg bi postojao transatlantski konsenzus.“
Weber tvrdi da je konačno rješenje dogovoreno neposredno prije završetka sastanka.
„Na kraju je, prema informacijama kojima raspolažem, postignut dogovor iza zatvorenih vrata između Brisela i Washingtona da se u zaključke ubaci imenovanje gospodina Krišoka za vršioca dužnosti visokog predstavnika. Evropske prijestonice su na kraju popustile i našle se pred svršenim činom.“
Zaključio je da je konačni ishod u potpunosti odgovarao američkoj strani.
„Amerikanci nisu dobili samo ono što su tražili, nego i mnogo više od toga. Navodne garancije koje su spominjane nemaju nikakvu pravnu težinu, jer ne postoji mehanizam koji bi mogao ograničiti način na koji će visoki predstavnik koristiti bonske ovlasti nakon što preuzme funkciju.“
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.