Politika

Bunoza: Nisam optimista da će zakon o Sudu BiH dobiti potrebnu podršku, ali potrebno je pronaći kompromis

Ministar pravde Bosne i Hercegovine Davor Bunoza govorio je o Nacrtu zakona o Sudu Bosne i Hercegovine i Apelacionom sudu BiH, reformi pravosuđa, evropskom putu BiH, ali i imenovanju glavnog pregovarača. Istakao je da se radi o rješenjima koja su već ranije razmatrana, ali da je za njihovo usvajanje potrebna politička podrška.

FOTO: BOSNAINFO
FOTO: BOSNAINFO
arhiva

Bunoza je naveo da je imao priliku analizirati Nacrt zakona o Sudu BiH i Apelacionom sudu BiH, ocjenjujući da je riječ o verziji sličnoj ranijim prijedlozima Ministarstva pravde BiH.

„To je zapravo verzija koja je dosta bila slična ranijim verzijama Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine, koje smo pokušavali zapravo da se usvoji na Vijeću ministara“, rekao je Bunoza.

Podsjetio je da raniji pokušaji nisu dobili potrebnu podršku, navodeći da predstavnici iz Republike Srpske nisu dozvoljavali da se takvi prijedlozi nađu na dnevnom redu. „Nije bilo moguće usvojiti. Nisu bili prisutni predstavnici SNSD-a, vrlo je upitno ovo, ako ćemo biti realni, da li će taj zakon dobiti potporu“, kazao je.

Prema njegovim riječima, različite verzije zakona razmatraju se već godinama, ali je najvažnije pronaći rješenje koje može dobiti dovoljan broj glasova u Parlamentarnoj skupštini BiH.

„Nažalost nisam optimista, ali sve su to verzije zapravo na kojima se radi već, pa možda i deset godina, a posljednje tri godine intenzivno. Međutim, potrebno je naći onu verziju zakona koja će zapravo imati dovoljno ruku u Parlamentarnoj skupštini BiH“, istakao je.

Govoreći o prijedlozima Ministarstva pravde BiH, Bunoza je naveo da je cilj bio dodatno osnažiti nezavisnost pravosuđa kroz jasnije razdvajanje prvostepenog i drugostepenog postupka.

„Nije bilo sporno da Visoko sudsko i Tužilačko vijeće bira suce Apelacionog odjeljenja, nije bilo nikad sporno da taj sud ima zaseban proračun i zasebnog predsjednika suda, čime mi smatramo da činimo značajan iskorak za naše pravosuđe“, rekao je.

Dodao je da sadašnji model, prema kojem Sud BiH ima jednog predsjednika za prvi i drugi stepen, nije u skladu s evropskim standardima. „Vi danas u Sudu BiH imate jednog predsjednika suda i za prvi i drugi stupanj. Zapravo VSTV ne bira direktno suce Apelacionog odjeljenja, imaju isti proračun i to nije u skladu s evropskim standardima“, naveo je Bunoza.

Osvrćući se na moguće izmjene zakona i pitanje podrške u Domu naroda, kazao je da mu nije poznato da postoji protivljenje iz HDZ-a BiH. „HDZ je politička stranka koja je zapravo uvijek podržavala sve zakone i propise koji su bitni za evropski put Bosne i Hercegovine“, rekao je.

Istakao je da se eventualni nedostaci mogu riješiti kroz amandmansku fazu.

Prema njegovim riječima, najvažnije pitanje nije sjedište suda, nego njegova nezavisnost i mogućnost efikasne žalbene procedure. „Bitno je da taj sud ima doista zaseban, neovisan drugostupanjski sud, da imaju svog predsjednika, da nemaju nikakvu poveznicu sa prvim stupnjem kako bi se omogućilo strankama da doista imaju na raspolaganju efektivan pravni lijek“, kazao je.

Govoreći o evropskim zakonima koji se nalaze pred Domom naroda, Bunoza je naveo da ne vidi razlog zbog kojeg oni ne bi bili razmatrani.

Posebno je izdvojio izmjene i dopune Zakona o upravnom postupku koje se odnose na digitalnu transformaciju.

„Mi imamo izmjene i dopune zakona o upravnom postupku na agendi Doma naroda koji propisuju vrlo jasnu digitalnu transformaciju i to već mjesecima stoji“, rekao je.

Kada je riječ o Planu rasta i imenovanju glavnog pregovarača BiH s Evropskom unijom, Bunoza je kazao da sredstva još nisu izgubljena, ali da je imenovanje trebalo biti završeno ranije. „Što se tiče Plana rasta, mislim da novac još nije izgubljen“, naveo je.

Dodao je da smatra greškom što glavni pregovarač nije imenovan ranije. „Ja i dalje smatram da je velika greška što nismo imenovali na Vijeću ministara prije nekoliko mjeseci, možda i prošle godine“, rekao je Bunoza, dodajući da je potrebno imenovati osobu koja će imati tehničku i operativnu ulogu u procesu evropskih integracija.