“Hrvatska vlada solidarna je s Izraelom, našim bliskim partnerom”, rekao je Plenković na otvaranju Zagreb IHRA Plenuma u zgradi Hrvatskog državnog arhiva. Plenković je ponovno osudio “brutalni teroristički napad Hamasa” i izrazio potrebu za oslobađanjem svih talaca i olakšavanjem humanitarne situacije u Pojasu Gaze.
Hrvatska je 1. marta preuzela jednogodišnje predsjedanje savezom za sjećanje na holokaust (IHRA), a nakon plenarne sjednice u junu u Dubrovniku, još jedna se održava u četvrtak u Zagrebu.
“Ne smiju se ponoviti užasi iz prošlosti”, rekao je Plenković.
Budućnost sjećanja na holokaust u središtu je hrvatskog presjedanja jer nema još puno preživjelih iz tog mračnog razdoblja.
“Kako nas napuštaju posljednji svjedoci holokausta, cijeli svijet mora odlučiti kako će budućnost globalnog sjećanja na holokaust izgledati. Moramo osigurati da njihove glasove čuju buduće generacije”, rekao je Plenković, uz kojega su bili hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.
Hrvatska vlada usvojila je u januaru, dva mjeseca prije predsjedanja IHRA-om, tri pravno neobvezujuće i radne definicije o antisemitizmu, poricanju i iskrivljavanju istine o holokaustu i antiromskom rasizmu i diskriminaciji.
Šest miliona Židova stradalo je u holokaustu, a među njima 1,5 miliona djece. Organizaciju, posvećenu čuvanju holokausta u globalnoj svijesti i suzbijanju poricanja i iskrivljavanja istine o užasima holokausta, svake godine vodi druga članica.
Hina podsjeća da je Hrvatska postala članica IHRA-e 2005. godine, sedam godina nakon osnivanja.
Holokaust je u Hrvatskoj proveden za vrijeme NDH i ustaškog režima Ante Pavelića od 1941. do 1945. U dvije velike deportacije, u augustu 1942. i u maju 1943., ustaše i nacisti su u Auschwitz deportirali više od šest i po hiljada hrvatskih Židova, a Hrvatska je imala i vlastiti logor smrti Jasenovac. Oko 30.000 hrvatskih Židova umrlo je tokom holokausta, odnosno 80 posto židovskog stanovništva u zemlji.