“Djeca nisu samo ‘mali odrasli’, osjetljivija su na štetne utjecaje jer se njihova tijela još razvijaju”, rekla je za The Post.
Budući da po kilogramu tjelesne težine unose više hrane nego odrasli, toksične tvari na njih imaju jači učinak.
“Dječji mozak, hormonalni sustav, pluća, imunitet i probava još se razvijaju”, pojasnila je. “Zato su osjetljiviji na kemikalije koje narušavaju međustaničnu komunikaciju, ravnotežu hormona i razvoj mozga.”
Učinci tih tvari mogu se osjetiti i mnogo kasnije u životu.
“Rano izlaganje štetnim tvarima može povećati rizik za brojne kronične bolesti kasnije u životu, poput astme, ADHD-a, metaboličkih poremećaja, neplodnosti, pa čak i nekih oblika raka”, rekla je.
Američka pedijatrijska akademija od 2018. poziva da se u prehrani djece izbjegava plastika
Neke se tvari, poput olova i određenih plastika, talože u masnom tkivu ili kostima i ostaju u tijelu godinama. I dok je mikroplastika problem tijekom cijele godine, ljeti se rizik dodatno povećava, zbog visokih temperatura, zagrijanih automobila i čestog korištenja plastičnih bočica, vrećica i posuda na izletima i piknicima.
Zato je dr. Mantravadi odlučila da u najtoplijem dijelu godine u njezinoj kuhinji nema mjesta za sljedeće tri stvari:Plastične vrećice, pribor i posuđe koje u dodiru s toplim namirnicama otpuštaju mikroplastikuAgresivna kemijska sredstva za čišćenjeSlatke, visoko prerađene grickalice
Američka pedijatrijska akademija 2018. objavila je preporuku da se u prehrani djece izbjegava plastika. Naveli su da postoje samo dvije sigurne alternative: staklo i nehrđajući čelik.
“Oba su materijala kemijski neaktivna, što znači da ne otpuštaju štetne tvari u hranu, i već su desetljećima temeljito proučena. Nehrđajući čelik je i ekološki prihvatljiviji, osobito ako se koristi reciklirani materijal”, navodi se u priopćenju.