To je značajan podatak imajući u vidu da je drugo najveće i najvažnije izvozno tržište poslije Evropske unije. Prošle godine, u pet ex-Yu država plasirali su robu u vrijednosti od 5,9 milijardi eura. U EU, bez Slovenije i Hrvatske, izvezli su proizvode vrijedne 16,3 milijardi eura.
Najveći pad izvoza zabilježen je u razmjeni s Hrvatskom od gotovo 10% i BiH (4,5%). Izvoz je smanjen i u Sloveniju i Sjevernu Makedoniju dok je veći plasman u 2023. u odnosu na prethodnu godinu ostvaren samo u Crnoj Gori (rast od 9,3%).
S druge strane, Srbija je smanjila uvoz iz svih ex-Yu zemalja. Najveći pad uvoza zabilježen je iz Crne Gore (gotovo 20%), a dvocifreno smanjenje primjetno je i kod Makedonije i BiH.
I ukupna razmjena sa pet država je opala i to za više od 500 miliona eura. Dok je u 2022. ukupna spoljnotrgovinska razmjena iznosila 9,8 milijardi eura, prošle godine spustila se ispod 9,3 milijardi.
Srbija je prošle godine ostvarila izvoz od 28,6 milijardi eura (rast od 3,7%) dok je uvoz smanjen na 36,8 milijardi (5,5%).
Očekivanja za region
Dobar nagovještaj je da će države bivše Jugoslavije imati bolju 2024. u odnosu na prošlu. Prema prognazama MMF-a iz oktobra prošle godine, privreda BiH trebalo bi da zabilježi rast od oko 3% u ovoj godini što je osjetan pomak u odnosu na prošlogodišnjih oko 2% koliko ova institucija procjenjuje da će biti krajnji rezultat kada zvanična statistika objavi finalni podatak.
Za Sjevernu Makedoniju, MMF takođe očekuje ubrzanje privrednog rasta sa 2,5 na 3,2%.
Blagi rast sa 2% na 2,2% trebalo bi da zabilježi i Slovenija.
Gotovo na istom ostaće Hrvatska kojoj MMF prognozira pad sa 2,7 na 2,6% dok će najveća negativna promjena biti kod Crne Gore gde se očekuje usporavanje sa očekivanih 4,5% u prošloj godini na 3,7% u ovoj.
Očekivanja za države EU
Najveće pojedinačno izvozno tržište za Srbiju i u prošloj godini ostala je Njemačka. Ostvaren je dobar rezultat jer je izvoz povećan 14% i dostigao je 4,3 milijarde eura (povećan je i uvoz za 8,3% i iznosio je 4,8 milijardi).
Ono što nije dobro za Srbiju jeste usporavanje njemačke privrede. Kako MMF na kvartalnom nivou objavljuje očekivanja i izglede za najznačajnije svjetske ekonomije, može se vidjeti da je u oktobru Njemačkoj predviđao rast od 0,9%, a u januar ove godine oborio je tu procjenu na samo 0,5% rasta BDP-a.
Nastavljen je rast trgovinskog jaza u razmjeni sa Italijom. Izvoz Srbije u tu zemlju prošle godine je pao sa 1,99 na 1,77 milijardi eura dok je uvoz povećan sa 2,58 na 2,68 milijardi eura.
„Dobra“ vijest je da, za razliku od Njemačke, MMF ne obara prognozu italijanskog rasta. I u oktobru i u januaru Fond je zadržao procjenu rasta od 0,7%.
S druge strane, za cijelu eurozonu, očekivanja MMF-a od oktobra do januara pala su sa 1,2 na 0,9% rasta.
Za Srbiju može biti značajan i podatak da MMF očekuje rast Rumunije od 3,8% koja je peto pojedinačno izvozno tržište po učešću u ukupnom izvozu.
U tu zemlju prošle godine Srbija je izvezla robu u vrijednosti od 1,44 milijardi eura (za 200 miliona eura više nego godinu ranije) dok je uvoz od milijardu eura na gotovo istom nivou kao u 2022.
Četvrto izvozno tržište po učešću u ukupnom izvozu u 2023. bila je Mađarska. Tamo su plasirali robu u vrednosti od 1,56 milijardi eura dok smo značajno smanjili uvoz – sa 2,15 na 1,5 milijardi eura.
Mađarska izlazi iz recesije i očekuje se da zvanični podatak za 2023. pokaže pad od 0,7%. S druge strane, MMF očekuje da će u ovoj godini zabilježiti rast BDP-a od 3,1%.
Prepolovljen uvoz iz Rusije
Najveća promjena u vizuri MMF-a dogodila se kod Rusije. Još u oktobru toj zemlji, koja se upustila u rat, eksperti ove institucije predviđali su rast od 1,1%. Ovog januara tu projekciju povećali su na čak 2,6%.
Izvoz Srbije u Rusku federaciju u 2023. ostao je gotovo nepromijenjen na oko 1,1 milijardi eura. S druge strane, uvoz iz te zemlje je praktično prepolovljen – sa 2,93 na 1,59 milijardi eura.
I još jedno značajno tržište za Srbiju je Kina. Izvoz u Kinu je ostao gotovo na istom nivou (nešto iznad 1,1 milijardi eura) dok je uvoz smanjen za više od 200 miliona eura, sa 4,73 na 4,5 milijardi eura.
MMF je i za Kinu popravio prognozu rasta, sa 4,2% u oktobru na 4,6% u januaru.
Globalne prognoze
MMF je u januarskom izvještaju naveo da će globalni rast iznositi 3,1 posto u 2024. i 3,2 posto u 2025. U odnosu na oktobar, to je prognoza bolja za 0,2 procentna poena što je rezultat veće otpornosti nego što se očekivalo u SAD i nekoliko velikih tržišta u razvoju, kao i fiskalne podrške u Kini.
Međutim, prognoza za 2024–25. godinu je ispod istorijskog prosjeka od 3,8 posto koji je bio u prve dvije decenije ovog vijeka. Razlog za to su visoke kamatne stope centralnih banaka koje se koriste za borbu protiv inflacije, povlačenje fiskalne podrške usljed visokog duga koji opterećuje ekonomske aktivnosti, i niski osnovni rast produktivnosti.
Očekuje se da će globalna inflacija pasti na 5,8 posto u 2024. godini i na 4,4 posto u 2025. godini, pri čemu je prognoza za 2025. revidirana naniže.
MMF navodi da je, sa deflacijom i stabilnim rastom, smanjena vjerovatnoća za teži pad, a rizici za globalni rast su uravnoteženi.
S negativne strane, novi ekonomski šokovi izazvani geopolitičkim sukobima, uključujući nastavak napada u Crvenom moru, i poremećaji u snabdijevanju ili dugotrajna osnovna inflacija, mogu produžiti restriktivne monetarne uslove. Dublji problemi u sektoru nekretnina u Kini ili nagli prelazak na povećanje poreza i smanjenje troškova mogu takođe oboriti rast.
MMF smatra da će izazov za donosioce politika u bliskoj budućnosti biti uspješno upravljanje konačnim padom inflacije. Potrebno je ponovo se usredsrediti na fiskalnu konsolidaciju kako bi se obnovila budžetska sposobnost za suočavanje sa budućim šokovima, povećali prihodi za nove prioritete u potrošnji i suzbio rast javnog duga, piše Forbes.
Stručnjaci fonda smatraju da bi ciljane i pažljivo sekvencirane strukturalne reforme jačale rast produktivnosti i održivost duga, ubrzavajući konvergenciju prema višim nivoima prihoda.