Birališta su otvorena u 7 sati, a građani će svoje biračko pravo moći da iskoriste do 20 sati. Pravo glasa ima 542.468 građana.
Izbori će biti održani poslije manje od godinu dana pošto je pala vlada aktuelnog premijera Dritana Abazovića.
Vanredne parlamentarne izbore za 11. jun raspisao je 17. marta sada već bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, a dan ranije raspustio je skupštinu.
Raspisivanje izbora dogodilo se svega tri dana uoči redovnih predsjedničkih izbora na kojima je Milo Đukanović, poslije više od tri decenije na vlasti izgubio.
Đukanović je odluku o raspisivanju izbora donio nakon što skupštinska većina nije formirala novu, niti rekonstruisala postojeću vladu Dritana Abazovića kojoj je u avgustu prošle godine izglasano nepovjerenje, navodi Radio Slobodna Evropa.
Ko se sve takmiči na parlamentarnim izborima
Crnogorski građani će na parlamentarnim izborima 11. juna moći da biraju između 15 izbornih lista – stranaka i koalicija koje je Državna izborna komisija utvrdila. To su:
Bošnjačka stranka, Hrvatska građanska inicijativa , “Pravda za sve” Vladimir Leposavić, Savez SNP – Demos, Narodna koalicija Prava Crna Gora – DHS – DSS- SCG – Pokret za Pljevlja, Albanska alijansa, Pokret “Preokret”, Pokret za promjene, Savez “Mi možemo – Za građansku Crnu Goru”, Lista DPS-SD-LPCG-DUA “Zajedno”, Pokret Evropa sad – Milojko Spajić, SDP Crne Gore, Savez Demokrata i URA – Aleksa i Dritan – Hrabro se broji, “Za budućnost Crne Gore” NSD-DNP-RP i Albanski forum.
Favoriti za pobjedu „Pokret Evropa sad“ i DPS
Istraživanja javnog mnijenja kao favorite vide Pokret „Evropa sad“ i Demokratsku partiju socijalista.
Prvi put od početka višestranačja u Crnoj Gori prognoze ne pokazuju prednost Demokratske partije socijalista (DPS) koju predvodi Danijel Živković, vršilac dužnosti predsjednika stranke već prednost daju Pokretu „Evropa sad“ (PES) iz koje je došao novoizabrani predsjednik Jakov Milatović.
Poslije izbora crnogorski parlament svakako očekuje nova „raspodjela karata“, a prema anketama se očekuje da najviše mandata dobije Pokret „Evropa sad“ (PES) Milojka Spajića.
U crnogorski parlament trebalo bi da uđu i manjinske Bošnjačka i albanske partije, Hrvatska građanska inicijativa (HGI), dok se ostalih 7 lista bori za cenzus.
Prilično je sigurno da niko neće osvojiti apsolutnu većinu pa će za novu vladu vjerovatno biti potrebna koalicija.
„Kralj kriptovaluta“
Neposredno pred parlamentarne izbore crnogorsku javnost uzburkala je navodna afera oko kriptovaluta, a u čijem je centru bio lider Pokreta Evropa sad Milojko Spajić, koji je navodno povezan sa „kraljem kriptovaluta“ De Kvonom, a koji je pritvoren u Crnoj Gori.
Tim povodom Spajić se 8. juna oglasio na Tviteru poručivši da „kreatori fabrikovane afere“ pokušavaju na sve načine da izvedu njegovo „montirano privođenje“ uz pretres stana, da bi se napravila nova medijska senzacija.
„Njima su ostala još svega dva dana zloupotreba, a nama godine da ispravimo sistem. Čekali smo dugo, čekaćemo još par dana“, naveo je Spajić na Tviteru i dodao da će pobjedom na izborima potpuno iskorijeniti mogućnost da neko, koristeći moć izvršne vlasti, vrši pritisak na ostale grane vlasti u pokušaju da ostvari političku ili bilo koju drugu korist.
Spajić je nešto ranije saopštio da premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović stoji iza fabrikovane afere i navodnog pisma koje je poslao „uhapšeni kralj kriptovaluta“ Do Kvon.
Abazović i ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić tada su izjavili da su u laptopu „kralja kriptovaluta“ Doa Kvona, koji je policija zaplenila, dokazi o njegovom zajedničkom poslovanju s Milojkom Spajićem.
Adžić je nakon sjednice Veća za nacionalnu bezbjednost rekao da postoji mogućnost da je u tom laptopu i dokaz o finansiranju izborne kampanje Spajićevog pokreta.
„Radi se o cifri koja nije zanemariva“, kazao je tada Adžić i dodao da je moguće „da se on miješa u izborni proces i da se zbog toga mora reagovati“.
Podsjećamo, crnogorski DIK odbio je kandidaturu Milojka Spajića za predsjednika Crne Gore. Tada je Državnoj izbornoj komisiji iz Srbije stigao dopis da je Spajić 15. februara odjavio prebivalište u Srbiji, a da je dan ranije podnio zahtjev za odjavu srpskog državljanstva.
„Dobili smo preciznu informaciju da je Spajić imao odnos sa njim od 2018. godine, da su se sastajali i u porodičnoj atmosferi i da su se sastali i pošto je Kvon završio na Interpolovoj potjernici. Ko misli da to treba da prećutimo?“, zapitao je Adžić.
Prema svim istraživanjima javnog mnijenja, na sutrašnjim izborima PES bi mogla da postane okosnica buduće vlade, a Spajić slovi za budućeg premijera.
Povratak DPS
Prema aktuelnim istraživanjima partija Mila Đukanovića DPS je odmah iza PES-a i to otvara realnu mogućnost da se poslije skoro tri godine provedene u opoziciji ta partija vrati na vlast, a Milo Đukanović ponovo postane jedna od najznačajnijih političkih figura u zemlji iako je formalno izašao iz DPS-a pošto je prije dva mjeseca izgubio na predsjedničkim izborima.
Đukanovićev DPS u izbornu trku ulazi „podmlađen“, a listu predvodi mladi Danijel Živković, vršilac dužnosti predsjednika stranke.
Novina je i to da na listi nema nikog od starih Đukanovićevih kadrova. U koaliciju sa DPS su tradicionalno pozvane Socijaldemokrate, Liberalna partija i Demokratska unija Albanaca.
Na izborima će u koaliciji nastupiti Ujedinjena reformska akcija (URA), aktuelnog premijera Dritana Abazovića, Demokrate nekadašnjeg predsjednika parlamenta Alekse Bečića. Ove stranke centra mogle bi dobiti podršku 10-ak posto birača, prenosi N1.
Prosrpski i proruski Demokratski front više ne postoji pošto će Pokret za promjene Nebojše Medojevića samostalno izaći na izbore.
Nova srpska demokratija Andrije Mandića i Demokratska narodna partija Milana Kneževića na izbore izlaze zajedno u koaliciji “Za budućnost Crne Gore”.
Procjena je da bi ova koalicija mogla dobiti 15 posto podrške glasača.