Od samog početka agresije, Srbija se odbijala pridružiti sankcijama Rusiji. Vodeći srbijanski političari branili su tu poziciju interesima svoje zemlje, jakim ekonomskim i političkim vezama s Rusijom, iako je istina upravo suprotna Srbija je do sada dobivala veliku novčanu pomoć iz EU, kao kandidat za članstvo.
Velika većina trgovine odvija im se upravo sa zemljama članicama EU. Rusija im je u ekonomskom smislu gotovo zanemariva u usporedbi s EU.
Teško objašnjivo ponašanje Srbije
No, Srbija je iz teško objašnjivih razloga odlučila ostati u sredini, a sada će početi osjećati posljedice te politike. Još krajem februara, nekoliko dana nakon napada Rusije na Ukrajinu, postalo je jasno da EU neće blagonaklono gledati na “neutralnu” poziciju Srbije.
Moglo se to vidjeti iz objave bivšeg švedskog premijera i diplomata Carla Bildta, koji je tada napisao da se Srbija “svojim stavom diskvalificirala iz procesa pristupanja EU” te da u Uniji ne bi trebalo biti mjesta za članice koje “ne dijele naše temeljne vrijednosti i interese”.
Treba podsjetiti da je Bildt kao diplomat tijekom 90-ih bio uključen u događaje na Balkanu, između ostalog kao supredsjedatelj mirovne konferencije u Daytonu i da dobro poznaje lokalne političke prilike.
Zanimljivo je i da je dugo u dijelu hrvatske javnosti bio percipiran kao osoba koja je vrlo sklona Srbiji, pa time njegove riječi imaju još veću težinu.