Ovaj događaj, koji iz godine u godinu okuplja autore iz različitih dijelova svijeta, još jednom je potvrdio da poezija ne poznaje granice, da lijepa riječ pronalazi put do čovjeka bez obzira na jezik, nacionalnost i geografsku udaljenost te da kultura predstavlja jedan od najplemenitijih načina povezivanja ljudi i naroda.
Festival je organizovalo Udruženje za kulturu „Nova Svjetlost“ (KNS), na čijem je čelu Ibrahim Osmanbašić, kulturni radnik i književni entuzijasta koji svojim dugogodišnjim i agilnim angažmanom nastoji stvarati nove prostore za afirmaciju književnog stvaralaštva i međunarodnu kulturnu saradnju.
Prema riječima Ibrahima Osmanbašića osnovni ciljevi ove manifestacije jesu popularizacija pisane riječi, afirmacija književnih stvaralaca i uspostavljanje čvršćih veza među autorima iz Bosne i Hercegovine, regiona i drugih dijelova svijeta. Upravo takva opredijeljenost daje festivalu poseban značaj, jer „Most pjesnika“ nije samo prilika za predstavljanje pjesama i dodjelu priznanja već i mjesto susreta različitihgeneracija, književnih senzibiliteta i kulturnih tradicija.
Organizacija međunarodnog festivala poezije zahtijeva mnogo više od dobre ideje. Iza ovakvog događaja stoje predan rad, upornost, koordinacija brojnih učesnika, komunikacija s autorima iz različitih zemalja i kontinuirana vjera u značaj kulture. U tom kontekstu posebno se ističe angažman Ibrahima Osmanbašića, koji kroz aktivnosti Udruženja za kulturu „Nova Svjetlost“ nastoji književnost učiniti dostupnijom, a pjesnicima pružiti priliku da njihovo stvaralaštvo dopre do nove publike.
Udruženje „Nova Svjetlost“ na taj način potvrđuje da i organizacije koje djeluju izvan velikih institucionalnih sistema mogu imati značajnu ulogu u međunarodnoj kulturnoj razmjeni. Okupljanjem pjesnika iz različitih zemalja, predstavljanjem njihovih radova i stvaranjem prilika za neposredne susrete, ono gradi mrežu saradnje koja nadilazi okvire jednog grada ili države.
U okviru festivalskog programa promovisana je zbirka poezije „Most od riječi“, u kojoj je zastupljeno 177 radova učesnika manifestacije iz 17 zemalja svijeta. Ovaj podatak najbolje govori o međunarodnom karakteru festivala i njegovoj sposobnosti da okupi veliki broj autora oko zajedničke ideje – afirmacije poezije kao univerzalnog jezika ljudskog iskustva.
Promocija zbirke „Most od riječi“ zato nije bila samo predstavljanje nove knjige već i potvrda da se međunarodna književna saradnja može pretvoriti u trajnu kulturnu vrijednost.
Sastavni dio festivala bilo je proglašenje najuspješnijih pjesama i dodjela festivalskih priznanja – Dijamantske, Zlatne, Srebrne i Bronzane povelje. Ova priznanja predstavljaju izraz poštovanja prema autorskom radu, kreativnosti i doprinosu savremenom pjesničkom stvaralaštvu.
Dijamantska povelja za pobjedničku pjesmu „Dvoje ne moraju jedno postati“ dodijeljena je Kristini Kralichin iz Republike Sjeverne Makedonije.
U kategoriji bosanskohercegovačke književne dijaspore Dijamantsku povelju osvojila je Semira Jakupović iz Ujedinjenog Kraljevstva za pjesmu „Mostovi vizionara“, dok je u kategoriji bosanskohercegovačkih mladih pisaca ovo priznanje pripalo Almini Dizdarević za pjesmu „Obale u koferima“.
Pored najviših priznanja, većem broju autora dodijeljene su Zlatne, Srebrne i Bronzane povelje, čime je iskazana podrška različitim pjesničkim glasovima i njihovom stvaralačkom doprinosu.
Među nagrađenim autorima našao se i potpisnik ovih redova, kojem je pripala Srebrna povelja za pjesmu „Prazni džepovi“. Ovo priznanje predstavlja posebno zadovoljstvo, ali i dodatni podsticaj za nastavak književnog stvaralaštva i učešća u manifestacijama koje promovišu značaj pisane riječi.
Festival je obilježila i neposredna komunikacija između pjesnika i publike. Nastupi autora, njihovi stihovi i različiti načini interpretacije poezije izazivali su aplauze i stvarali atmosferu u kojoj se književnost doživljavala kao živa umjetnost, a ne samo kao riječ zapisana na papiru.
Posebno emotivan trenutak priredila je Irena Ivetić iz Slavonske Požege, čiji je nastup prerastao u zajedničko horsko pjevanje pjesme „Sarajevo ljubavi moja“. Taj spontani trenutak zajedništva pokazao je koliko se snažno poezija, muzika i ljubav prema gradu mogu povezati u jedinstven doživljaj.
Sarajevo je i ovoga puta potvrdilo svoju posebnu sposobnost da bude mjesto susreta različitih kultura, tradicija i umjetničkih izraza. U gradu čija je historija obilježena susretima civilizacija, ovakvi događaji imaju dodatnu simboličku težinu. Oni podsjećaju da kulturna raznolikost nije prepreka već bogatstvo, te da se međusobno razumijevanje najuspješnije gradi kroz otvorenost, dijalog i zajedničko stvaralaštvo.
Specijalni gosti festivala bili su Arslan Dučić, vijećnik u Općinskom vijeću Novo Sarajevo, i Zlatan Muhmed Hrenovica, profesor književnosti, ljudi čije djelovanje povezuje umjetnost, društveni angažman, obrazovanje i lokalni razvoj. Njihovo prisustvo dodatno je naglasilo značaj povezivanja kulturnih inicijativa sa širim društvenim životom lokalne zajednice.
Program manifestacije znalački je i nadahnuto moderirala Lejla Lačević Mizdrak, doprinoseći skladnom odvijanju festivalskih sadržaja i atmosferi u kojoj su autori i njihovo stvaralaštvo bili u središtu pažnje.Jedna od posebno značajnih ideja pokrenutih tokom festivala jeste inicijativa da „Most pjesnika“ jednog dana dobije i svoju trajnu adresu u Sarajevu.
Prema predstavljenoj zamisli, na području Vilsonovog šetališta, na Grbavici, mogao bi biti izgrađen poseban arhitektonski i kulturni prostor koji bi poeziju izveo iz okvira povremenih susreta i učinio je dijelom svakodnevnog života grada.
-U njemu bi se održavale pjesničke večeri, promocije knjiga, književni susreti, muzički programi, izložbe i međunarodna okupljanja umjetnika, istakao je Ibrahim Osmanbašić.
Posebno je važna afirmacija mladih pisaca. Priznanje koje je na ovom festivalu dobila Almina Dizdarević pokazuje da ovakve manifestacije mogu pružiti prostor novim generacijama da predstave svoje stvaralaštvo i steknu dodatni podsticaj za književni rad. Ulaganje u mlade autore znači ulaganje u budućnost književnosti, jezika i kulturnog identiteta.
Ne treba zanemariti ni značaj književne dijaspore, koja kroz svoje stvaralaštvo održava veze s Bosnom i Hercegovinom, istovremeno obogaćujući kulturne sredine u kojima živi. Učešće autorice iz Ujedinjenog Kraljevstva i priznanje dodijeljeno u kategoriji bosanskohercegovačke književne dijaspore potvrđuju da književne veze mogu prevazići fizičku udaljenost i sačuvati osjećaj pripadnosti zajedničkom kulturnom prostoru.
Četvrti međunarodni festival poezije „Most pjesnika 2026“ još jednom je pokazao da književnost ima snagu da okupi ljude, podstakne emocije i stvori veze koje nadilaze geografske i kulturne granice. Zbirka „Most od riječi“, sa 177 radova iz 17 zemalja, dodijeljena priznanja, nastupi pjesnika i inicijativa za uspostavljanje trajnog prostora posvećenog poeziji svjedoče o širini ideje koja stoji iza ove manifestacije.
Posebno mjesto u toj priči pripada Ibrahimu Osmanbašiću i Udruženju za kulturu „Nova Svjetlost“, čiji angažman pokazuje da se kulturne vrijednosti razvijaju predanim radom, istrajnošću i spremnošću da se otvaraju novi prostori za stvaralaštvo.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.