Logor je formiran u prijeratnoj tvornici keramike, u maju 1992. godine, od strane srpskih organa koji nasilno preuzimaju vlast i kontrolu u Prijedoru na početku agresije na Bosnu i Hercegovinu, saopćeno je iz Saveza logoraša u BiH.
Četiri prostorije tvornice, do tada korištene kao skladišta gotovih proizvoda i označene brojevima, od tada su postale prostorije za terorisanje i ubijanje oko 3000 logoraša bošnjačke i hrvatske nacionalnosti, a u temelje države, svoj život u ovom logoru je položio 371 logoraš.
Ubijeni logoraši iz logora Keraterm su kasnije nađeni po masovnim grobnicama Tomašice, Starih Kevljana i Jakarine Kose, a stravične scene o teroru u logoru i jednoj noći, u kojoj je strijeljano preko 190 logoraša, su pred sudom u Hagu posvjedočili svjetski poznati logoraši logora Keraterm – Fikret Alić, Jusuf Arifagić i drugi.
Ovaj mostruozni čin i druge dokazane zločine u Keratermu Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u Hagu, naveo je i u optužnici protiv tadašnjeg predsjednika Srbije, Slobodana Miloševića, a više od 30 odgovornih osoba iz tadašnje civilne i vojne vlasti RS-a i Prijedora, te paravojnih jedinica, uprave i čuvara ovog i drugih prijedorskih logora, su dokazano proglašeni krivim i kažnjeni dugotrajnim zatvorskim kaznama.
Postojeća zakonska „rješenja“ za logoraše u Bosni i Hercegovini danas su takva da preživjele logoraše „štite“ na način da im i danas ispostavljaju kazne u vidu „troškova prvobranilaštva RS-a“ u hiljadama KM i danas oko 100.000 ovih živih svjedoka nemaju zdravstvenu rehabilitaciju, prvenstvo u zapošljavanju, nemaju nikakvu stvarnu zaštitu i prava niti nakon tri decenije.
Postojeća zakonska „rješenja“ u RS-u su takva da Fikreta Alića ipak ne prepoznaju kao žrtvu ratne torture u logoru Keraterm. Rješenje je zakon o zaštiti žrtava ratne torture, navode iz Saveza logoraša u BiH.