Rat za koji je Putin očekivao da će ga dobiti u roku od nekoliko mjeseci, sada svakodnevno zadire u živote ruskih građana, uz česte izvještaje o požarima, napadima dronovima i granatiranju, piše The Washington Post.
Od početka invazije ruske su vlasti izvijestile o više od 300 napada koji su uključivali granatiranje, topništvo ili projektile na ruska pogranična sela i gradove, te najmanje 40 žrtava.
Krajem februara tri su drona ušla u rusku regiju Belgorod, koja graniči s Ukrajinom. Jedan je razbio prozor stana na šestom spratu, prestrašivši par koji je gledao televiziju. Druga dva su se urušila u obližnjim ulicama, stvorivši udubine na parkiranim automobilima.
Nekoliko dana nakon toga radnici crpne stanice za naftu u Novozibkovu, gradiću u ruskoj regiji Brjansk, pronašli su bombu za koju su dužnosnici rekli da je vjerojatno ispuštena iz drona. Istoga dana, ali malo kasnije, zgrada Federalne sigurnosne službe (FSB) u Rostovu na Donu eksplodirala je u plamenu posljednjeg u nizu misterioznih požara širom zapadne Rusije.
Rat postaje sve stvarniji za ruske civile, pogotovo one koji žive u pograničnim područjima. Ukrajina kaže da njezina vojska djeluje samo na vlastitom teritoriju. Privatno, međutim, dužnosnici su priznali ulogu Ukrajine u nekim napadima, uključujući eksploziju na Krimskom mostu u listopadu. O slučaju požara na zgradi FSB-a u Rostovu, savjetnik predsjednika Volodimira Zelenskog Mihajlo Podoljak na Twitteru je komentirao: “Ukrajina se ne miješa, ali gleda sa zadovoljstvom”.
Sve bliže Moskvi
U prvim mjesecima invazije samo su mjesta vrlo blizu rusko-ukrajinske granice, uglavnom ona gdje su skladišta municije i spremnici goriva, bila meta napada dronovima. S vremenom se domet tih napada povećavao, približavajući se Moskvi.
Krajem febraura vojni dron, prema tvrdnjama visokih ruskih dužnosnika, pokušao je napasti stanicu za kompresiju plina, ključni dio regionalne energetske mreže u Kolomni, oko 80 kilometara južno od Kremlja. Slike bespilotne letjelice objavljene na društvenim mrežama pokazuju da se radi o modelu UJ-22 ukrajinske proizvodnje, tvrtke Ukrjet, s navodnim dometom letenja od 800 kilometara. Napad je bio neuspješan. Dron je okrznuo krošnje drveća i pao na tlo.
U decembru su ukrajinske bespilotne letjelice izvele dvostruki napad na zračnu bazu Saratov Engels-2, u kojoj su smješteni ruski strateški nuklearni bombarderi.
Do sada je najmanje 27 javno prijavljenih napada bespilotnim letjelicama na ciljeve visoke vrijednosti u Rusiji, prije svega na vojne baze, aerodrome i energetske objekte. U nekim slučajevima dronovi su se srušili ili su oboreni prije nego što su dosegnuli cilj. Najmanje tri bespilotne letjelice srušile su se kod Astrahana, grada u blizini Kaspijskog jezera, gdje Rusija ispaljuje projektile na Ukrajinu.
Jedan je dron udario u aerodrom Djagiljevo u Rjazanskoj oblasti u decembru, a drugi je eksplodirao u oktorbru u blizini aerodroma Šajkovka u regiji Kaluga, gdje se nalazi 52. gardijska pukovnija teških bombardera. Analitičari ističu da ti napadi nisu prouzročiti veliku štetu vojnoj imovini, ali služe demoralizaciji ruskih snaga, piše Jutarnji.