Magazin

Naučnici predviđaju zastrašujuću vremensku pojavu u 2025. godini: 'Bit će teške posljedice'

Godina 2024. na putu je da postane prva godina u historiji s prosječnom globalnom temperaturom od 1,5°C iznad predindustrijskog nivoa, prema podacima koje su objavili Copernicus, Berkeley Earth i britanski Met Office za potrebe klimatskog summita COP29, koji se trenutno održava u Azerbajdžanu.

FOTO: PIXABAY
FOTO: PIXABAY

Početni doprinos ovogodišnjem zagrijavanju dao je El Niño, ali se visoke temperature nastavljaju i nakon njegova smirivanja prije nekoliko mjeseci. Posljedice su smrtonosne i za ljude i za životinjski svijet – jer ovaj višak topline izazvan fosilnim gorivima potiče sve češće prirodne katastrofe.

Prema procjenama, tri od četiri osobe suočit će se s ekstremnim vremenskim promjenama u naredne dvije decenije, dok naš klimatski sistem pokazuje znakove sve nestabilnijeg balansiranja, uporedive s vrtložnom čigrom koja ubrzano gubi kontrolu.

Pročitajte još

Posljednji mjesec donio je niz razornih prirodnih katastrofa širom svijeta – smrtonosne poplave u Valenciji, uragan Milton u SAD-u, razorne požare u Peruu i gubitak više od milion tona riže zbog poplava u Bangladešu, što je povećalo cijenu ove osnovne namirnice.

“Rekordne kiše i poplave, naglo intenziviranje tropskih ciklona, smrtonosne vrućine, neprestane suše i požari, sve to postaje naša nova realnost i prikaz budućnosti koja nas čeka,” izjavila je glavna tajnica Svjetske meteorološke organizacije (WHO) Celeste Saulo.

‘Jako teške posljedice’

WHO napominje kako iako jedan pojedinačni rekord ne znači nužno da je cilj iz Pariškog sporazuma trajno prekršen, jer se taj cilj temelji na dugoročnom prosjeku, ipak nam ovakva godina ukazuje na opasne klimatske promjene. Povremene varijacije poput El Niña i La Niñe još uvijek mogu privremeno utjecati na temperature, no mnogi istraživači tvrde da smo već premašili ovu ključnu granicu, upozoravajući na kritične klimatske sisteme na rubu kolapsa – poput glavne struje Atlantskog okeana, amazonske prašume i polarnih ledenih ploča.

Klimatolog Mark Howden s Australskog nacionalnog univerziteta upozorava kako bez hitnih akcija smanjenja emisija svijet ide prema opasnom povećanju od 3°C. “Vidimo ozbiljne utjecaje na gotovo svaki klimatski sistem i regiju već pri trenutnom nivou od oko 1,25°C prosječne desetogodišnje temperature,” objašnjava Howden. “Ako nastavimo prema višim nivoima, poput 2,5°C ili više, suočit ćemo se s jako teškim posljedicama klimatskih promjena. Troškovi takvog klimatskog kolapsa daleko premašuju troškove smanjenja emisija.”

Svaki djelić stepena ima značaj

Iako su nivoi zagrijavanja važni za razumijevanje smjera u kojem idemo, ključan cilj ostaje isti – smanjenje emisija fosilnih goriva koje uzrokuju zagrijavanje. To je cilj koji je postavljen još 1990. u prvim izvještajima IPCC-a, ali globalne emisije i dalje rastu. S obzirom na trenutne geopolitičke okolnosti, neki naučnici i stručnjaci postaju skeptični prema klimatskim summitima poput COP29, napominjući da se istovremeno dogovaraju novi poslovi s fosilnim gorivima.

“Ne možete reći da sporazum koji dopušta da problem naraste do hitnog nivoa radi dobar posao,” rekao je Durwood Zaelke, suosnivač Centra za međunarodno ekološko pravo, za Grist.

No, stručnjaci napominju da svaka akcija koja ograničava zagrijavanje može spasiti živote u budućnosti. “Bitno je razumjeti da svaki djelić stepena globalnog zagrijavanja ima značaj,” naglašava Saulo. “Bez obzira je li riječ o nivou ispod ili iznad 1,5°C, svaki dodatni stepen povećava intenzitet i rizik klimatskih ekstrema.”