Neke od ovih hemikalija predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje, dok se o mnogim drugima još uvijek malo zna.
Među njima, oko 100 je klasificirano kao “visoko zabrinjavajuće” za ljudsko zdravlje, navodi se u izvještaju čiji je glavni autor Birgit Geueke iz zaklade Food Packaging Forum Foundation, sa sjedištem u Zürichu.
Jedan od problema koje je studija istaknula su kemikalije poput PFAS-a i bisfenola A, koji su već identificirani u ljudskim tijelima i povezani su s raznim zdravstvenim problemima. Te su tvari već predmet zabrane u mnogim zemljama. No, kako Geueke naglašava, postoji mnogo drugih hemikalija o kojima se zna vrlo malo, a koje bi također mogle dospjeti u ljudska tijela putem hrane i ambalaže.
Migracija hemikalija u hranu
Istraživači su prethodno identificirali oko 14.000 hemikalija koje dolaze u kontakt s hranom (FCC), a koje mogu “migrirati” iz ambalaže izrađene od plastike, papira, stakla, metala ili drugih materijala u hranu. Te kemikalije također mogu potjecati iz drugih dijelova procesa proizvodnje hrane, poput pokretnih traka ili kuhinjskih alata
Tim istraživača je očekivao pronaći nekoliko stotina tih hemikalija u postojećim bazama podataka za biomonitoring, koje prate hemikalije u ljudskim uzorcima, no otkrili su 3.601 hemikaliju, što je oko četvrtina svih poznatih FCC-ova.
Zdravstveni rizici i preporuke
Među hemikalijama koje izazivaju posebnu zabrinutost su PFAS, poznate kao “zauvijek hemikalije”, jer se vrlo sporo razgrađuju u tijelu, a povezane su s nizom zdravstvenih problema. Bisfenol A, hemikalija koja ometa hormone, također je otkrivena u ljudskim tijelima. Ova tvar, koja se koristi za proizvodnju plastike, već je zabranjena u bočicama za bebe u mnogim zemljama. Studija je također otkrila prisutnost ftalata, druge hemikalije koja ometa hormone i koja je povezana s neplodnošću.
Međutim, za mnoge druge hemikalije, poput oligomera, koji su nusproizvodi proizvodnje plastike, postoje ograničeni podaci o njihovim učincima na zdravlje. “Gotovo da nema dokaza o zdravstvenim posljedicama ovih hemikalija,” upozorava Geueke.
Studija nije mogla utvrditi razine koncentracije tih hemikalija u tijelu, ali Geueke napominje kako te tvari mogu međusobno djelovati, što dodatno komplicira njihov potencijalni utjecaj na zdravlje. U nekim uzorcima pronađeno je čak 30 različitih PFAS-a.
Kao preventivnu mjeru, Geueke preporučuje smanjenje vremena izloženosti hrani u ambalaži, posebno prilikom zagrijavanja hrane u istoj ambalaži u kojoj je kupljena.
Zabrane na pomolu
Neke od hemikalija koje su identificirane u studiji već su suočene s regulatornim zabranama. Europska unija je u završnoj fazi donošenja zabrane korištenja PFAS-a u ambalaži hrane, dok se također predlaže zabrana bisfenola A do kraja ove godine.
Duane Mellor, stručnjak za medicinu utemeljenu na dokazima s Aston Universityja u Ujedinjenom Kraljevstvu, pohvalio je ovu studiju, nazvavši je “vrlo temeljitim istraživanjem”. Ipak, Mellor ističe kako studija ne pokriva u potpunosti razine izloženosti tim hemikalijama te sugerira da postoji mogućnost i drugih izvora kemikalija u našem okolišu.
Unatoč zabrinutostima, Mellor smatra da ljudi ne bi trebali biti “previše zabrinuti”, već bi trebali zahtijevati bolju kontrolu i podatke te minimizirati nepotrebnu izloženost kemikalijama koje bi mogle negativno utjecati na zdravlje.
Ova otkrića naglašavaju važnost daljnjeg istraživanja i jačanja regulacije u području hemikalija koje dolaze u kontakt s hranom kako bi se osiguralo bolje zdravlje potrošača i smanjila izloženost potencijalno opasnim tvarima.