Cyber incidenti predvode globalni popis najvećih poslovnih rizika kojima bi kompanije širom svijeta mogle biti izložene u 2024. godini.
Globalne i nacionalne popise poslovnih rizika na temelju analize mišljenja 3.069 stručnjaka za upravljanje rizikom iz 92 države i ove godine je objavila osiguravajuća kompanija Allianz (PDF).
Osim na globalnoj listi, cyber incidenti vodeći su na tabelama poslovnih rizika u 17 država poput SAD-a, Velike Britanije, Njemačke, Francuske, Australije i Japana.
59 posto ispitanika Allianzova barometra rizika najviše je zabrinuta povredom podataka (data breach). dok je njih 53 posto zabrinuto napadima na kritičnu infrastrukturu i fizičku imovinu. Treće mjesto zauzima porast broja napada ucjenjivačkim softverom s 53 posto. Aktivnost odštetnih zahtjeva porasla za više od 50 posto u poređenju s 2022.
„Cyber kriminalci istražuju načine korištenja novom tehnologijom poput generativne umjetne inteligencije za automatiziranje i ubrzavanje napada, stvaranje učinkovitijeg zlonamjernog softvera i krađu identiteta. Očekuje se da će rastući broj incidenata uzrokovanih lošom cyber sigurnošću, posebno mobilnih uređaja, manjkom miliona stručnjaka za cyber sigurnost i prijetnjama s kojima se suočavaju manje kompanije zbog njihovog oslanjanja na IT eksternalizaciju također potaknuti cyber aktivnost u 2024.“, objašnjava Scott Sayce, globalni voditelj Odjela za cyber sigurnost, Allianz Commercial.
Na drugom mjestu globalne tabele nalazi se rizik od prekida poslovanja, koji odražava međusobnu povezanost u sve nestabilnijem globalnom poslovnom okruženju, kao i čvrsto oslanjanje na dostavne lance za ključne proizvode ili usluge. Na trećem mjestu su prirodne katastrofe poput poput oluja, poplava i drugih vremenskih nepogoda.
Prirodne katastofe najveća prijetnja Hrvatskoj i Sloveniji
Dok su se globalno popele sa šestog na treće mjesto, prirodne katastrofe predstavljaju u 2024. godini vodeći rizik u Hrvatskoj, Sloveniji, Grčkoj i još šest država. U Grčkoj je šumski požar u blizini grada Alexandroupolisa u kolovozu bio dosad najveći zabilježen u EU-u, a teške poplave u Sloveniji odrazile su se na kašnjenja u proizvodnji i nestašicu dijelova za europske proizvođače automobila.
Velike korporacije, srednja i manja preduzeća ujedinjuje ista zabrinutost zbog rizika – svi su uglavnom zabrinuti zbog kibernetičke sigurnosti, prekida poslovanja i prirodnih katastrofa. Međutim, povećava se razlika u otpornosti velikih i manjih poduzeća jer je svijest o riziku među većim organizacijama porasla od pandemije uz vidljive napore za povećanje otpornosti, navodi se u izvještaju. Suprotno tome, manjim preduzećima često nedostaje vremena i resursa za prepoznavanje i učinkovitu pripremu za širi raspon scenarija rizika pa im zbog toga treba više vremena da ponovopokrenu poslovanje nakon neočekivanog incidenta.