Ovaj plan i program usvojio je Savjet ministara, a u njemu je navedeno da se na teritoriji pod kontrolom /većinom/ kurdskih Sirijskih demokratskih snaga /SDF/ u zatvorima i kampovima nalazi 52 državljanina BiH i da te osobe čine potencijalni treći talas povratnika.
Među njima su 22 muškaraca i 30 žena i njihovih 66 maloljetne djece uzrasta od dvije do 17 godina /ukupno 118/.
Prema neprovjerenim operativnim saznanjima u kampovima u Siriji nalazi se određen broj državljana BiH koji su u zone sukoba otišli iz zemalja izvan BiH, a imajući u vidu da posjeduju njeno državljanstvo ne isključuje se mogućnost da isti izraze namjeru povratka u BiH na nepoznatu lokaciju, navedeno je u dokumentu Savjeta ministara.
Podtim za bezbjednosne aspekte repatrijacije i krivično procesuiranje je na osnovu podataka nadležnih institucija napravio mapiranje lokalnih zajednica u koje će se ove osobe vratiti.
Riječ je o Tuzli, Srebreniku, Gradačcu, Gračanici, Živinicama, Kladnju, Sarajevu, Hadžićima, Ilidži, Zenici, Maglaju, Tešnju, Kaknju, Brezi, Velikoj Kladuši, Bosanskoj Krupi, Cazinu, Bužimu, Donjem Vakuf i Bugojnu.
Tu su i dvije općine iz Republike Srpske – Doboj i Prijedor, kao i Brčko u distriktu.
Od ukupno 82 punoljetna državljanina BiH koji su i dalje na području Sirije i Iraka, 42 su muškarca i 40 žena.
Od tog broja u sirijskoj regiji Idlib nalazi se 28 državljana BiH i to 10 žena i 18 muškaraca, te 11 maloljetne djece, a za dva državljanina BiH se ne raspolaže pouzdanim podacima gdje se trenutno nalaze, prenosi Srna.
U izbjegličkim kampovima Al Hol i Roj i pritvorskim jedinicima na sjeveroistoku Sirije nalazi se 52 državljanina BiH, od toga 22 muškarca i 30 žena sa njihovih 66 maloljetne djece /ukupno 118/. Jedan maloljetnik bez majke se nalazi u zatvoru.
U navedenim kampovima se nalazi i 24 djece čiji je jedan od roditelja državljanin BiH. Riječ je o djeci čiji su očevi iz BiH poginuli u Siriji, a djeca se nalaze s majkama, stranim državljankama u pomenutim kampovima.
Prema raspoloživim saznanjima nadležnih institucija, smatra se da su se do sada u BiH vratile 62 punoljetne osobe i 22 djece, u druge zemlje se vratilo osmoro djece čiji su roditelji državljani BiH ili su porijeklom iz BiH.
Prvi povratak iz zona sukoba Sirije i Iraka zabilježen je krajem 2012. godine, a većinom se radilo o osobama koje su kratko boravile u Siriji. Jedan broj tih osoba se vratio samo da bi poveli supruge i porodice nazad u Siriju.
U tom prvom talasu, do 2019. godine u BiH se vratilo i ostalo tridesetak muškaraca i nekoliko žena i djece. Većina muškaraca je uhapšena i optužena za neko od krivičnih djela povezanih s terorizmom ili za pridruživanje stranim paravojnim i parapolicijskim formacijama. Oni koji su bili osuđeni rijetko su dobili kaznu zatvora dužu od tri godine, navedeno je u dokumentu.
Individualni povratak uglavnom je okončan tokom 2016. i 2017. godine, kada se i odlazak državljana BiH u Siriju potpuno obustavio, a važna etapa u procesu povratka bila je prva organizovana repatrijacija grupe državljana BiH iz zona sukoba Sirije i Iraka u decembru 2019. godine.
Nakon potvrde o identifikaciji ukupno šest žena, 12 djece i sedam muškaraca /koji su se nalazili na potjernici i izručeni su Tužilaštvu BiH/ i osiguranja neophodnih uslova za njihov transport, pokrenute su aktivnosti na uspostavljanju timova za prihvat, identifikaciju, socijalno i zdravstveno zbrinjavanje.
Od ukupnog broja povratnika koji su boravili na sirijskom/iračkom ratištu, jedan broj njih nije procesuiran zbog nedostatka dokaza o njihovoj pripadnosti terorističkim organizacijama, kao i zbog njihovog povratka u BiH prije stupanja na snagu dopune Krivičnog zakona kojim se sankcioniše učešće na stranim vojnim ratištima.
Žene koje su se vratile iz zona sukoba Sirije i Iraka nisu procesuirane zbog nepostojanja dokaza da su učestvovale u borbenim djelovanjima, ali su učestvovale u sudskim procesima pred nadležnim organima u ulozi svjedoka.
Zbog učešća i povezanosti s odlascima na sirijsko/iračko ratište, u BiH nakon provedenog krivičnog postupka procesuirano je i pravosnažno osuđeno 28 državljana BiH. Raspon izrečenih zatvorskih kazni je od jedne do šest godina.
Za ostale povratnike vođeni su postupci, ali nije bilo pravosnažnih presuda, dok je za neke od njih krivični postupak i dalje u toku, navedeno je, između ostalog, u Planu repatrijacije i Programu reintegracije, rehabilitacije i resocijalizacije državljana BiH povratnika iz zona sukoba Sirije i Iraka.
U ovom planu i programu nabrojane su aktivnosti institucija svih nivoa vlasti kako reagovati prema povratnicima sa stranih ratišta i njihovim porodicama. Navedene su socijalne, psihološke, ekonomske mjere, dodatno obrazovanje za djecu, do kazni zatvora.