Njemački Der Spiegel prije nekoliko je dana izvijestio da kineska kompanija Xi‘an Bingo Intelligent Aviation Technology pregovara s ruskom vojskom o ‘masovnoj proizvodnji bespilotnih letjelica kamikaza‘.
Brojni drugi mediji također pišu da bi rusko ministarstvo odbrane moglo dobiti 100 prototipa bespilotnih letjelica ZT-180 do aprila ove godine, za koje se navodi da mogu nositi nuklearne bojeve glave težine do 50 kilograma. Međutim, glasnogovornik kompanije demantovao je izvješća, rekavši za VICE World News da ‘nema komercijalnog kontakta s Rusijom‘.
Američki državni sekretar Antony Blinken prethodno je 20. februara rekao da bi Peking mogao pružiti ‘smrtonosnu podršku‘ Moskvi, što su kineski dužnosnici oštro demantirali.
“Iako je nekoliko detalja potvrđeno o bespilotnim letjelicama ZT-180, zapadni analitičari znaju da bi ‘kamikaze‘ bile poslane da pogode ključne mete, sa što je moguće većom preciznošću, a sve kako bi se osiguralo uništenje tih meta”, kaže James Rogers, ratni historičar i savjetnik NATO-a specijaliziran za bespilotne letjelice.
“S dometom za koji se smatra da je sličan iranskim bespilotnim letjelicama Shahed-136, ‘kamikaze‘ bi se mogle rasporediti s ruskog teritorija ili iz susjedne Bjelorusije kako bi pogodile ključne ciljeve unutar Ukrajine, uključujući i Kijev. Ove vrste sistema bespilotnih letjelica mogu se koristiti protiv civilnih centara poput glavnog grada Ukrajine, kao i protiv ciljeva na bojnom polju jer su vrlo ‘svestrane‘”, rekao je Rogers za Newsweek.
Moguća nabavka ‘kamikaza‘ stiže u vrijeme kada ruski predsjednik Vladimir Putin ‘želi poslati vrlo snažnu političku poruku‘ za ono što je Rogers nazvao ‘osvetničkim napadima‘.
“Ako Rusija zaista dobije isporuke ZT-180, Kremlj bi mogao rasporediti nove prototipove bespilotnih letjelica kako bi pojačao pritisak u nadolazećim mjesecima. Izvješća o tome da bi Rusija mogla primiti još uglavnom neviđene dronove također bi mogla ukazivati na to da Moskva vjeruje da je njezina trenutna strategija uspješna”, smatra Rogers.
“Tokom rata ruske snage su koristile bespilotne letjelice Shahed-131 i Shahed-136 iranske proizvodnje za ciljanje vojnih i civilnih ciljeva u Ukrajini. Kremlj je vjerojatno smatrao uništenje kritične ukrajinske energetske infrastrukture ‘uspješnom strategijom‘ tokom zimskih mjeseci”, ustvrdio je Rogers.
“Znamo da, bez obzira na protuvazdušnu odbranu koja je do sada postavljena, ove bespilotne letjelice imaju izgleda da nanesu štetu. Što se tiče Rusa, mislim da je to pokazatelj da žele udvostručiti svoju postojeću strategiju”, kaže Rogers.
Uzi Rubin, viši istraživač na Jeruzalemskom institutu za strategiju i sigurnost i Centru za strateške studije Begin Sadat, rekao je za Newsweek da će se bespilotne letjelice kineske proizvodnje vjerojatno koristiti gotovo na isti način kao Shahed-131 i -136.
“Izvješća o tome da je Rusija primila bespilotne letjelice ZT-180 također bi mogla ukazivati na to da moskovske snage trebaju više takvog oružja nego što su ih Iranci voljni ili sposobni isporučiti”, smatra Rubin.
U subotu je britansko ministarstvo odbrane saopštilo da Rusija nije razmjestila bespilotne letjelice Shahed-136 u Ukrajini od 15. februara, sugerirajući da je ‘potrošila svoje trenutne zalihe‘ bespilotnih letjelica.
Moskva će vjerojatno tražiti ponovnu opskrbu bespilotnim letjelicama, koje Teheran niječe da je osiguravao tokom rata, iako je iransko vodstvo u novembru reklo da su poslali ‘mali broj bespilotnih letjelica Rusiji mjesecima prije rata u Ukrajini‘.
U nedjelju je američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan rekao da će, ako Peking pruži smrtonosnu pomoć Moskvi, Kina “morati platiti cijenu”.
“Peking će morati donijeti vlastite odluke o tome kako će nastaviti. Hoće li pružiti vojnu pomoć Rusiji? Ako krenu tim putem, to će imati stvarnu cijenu za Kinu”, rekao je Sullivan za CNN.
Direktor CIA-e William Burns rekao je da su SAD “uvjerene da kinesko vodstvo razmatra nabavu smrtonosne opreme”. U intervjuu koji je emitiran u nedjelju, naglasio je da obavještajne službe nisu uspjele otkriti ‘konačnu odluku” iz Pekinga, dodajući da “ne vide dokaze o stvarnim isporukama smrtonosne opreme”.
U petak je predsjednik Joe Biden rekao za ABC News da će SAD ‘odgovoriti‘ ako Peking pruži pomoć Moskvi, iako je naglasio da ne “očekuje veliku inicijativu od strane Kine koja će isporučivati oružje Rusiji”.
U ponedjeljak je glasnogovornica kineskog ministarstva vanjskih poslova Mao Ning rekla da je Washington “obilno davao oružje jednoj strani sukoba, produžujući tako borbu i čineći mir nedostižnim, dok je širio dezinformacije da će Kina isporučivati oružje Rusiji i sankcionirao kineske kompanije pod tim opravdanjem”.
“Ovo je otvoreni hegemonizam i dvostruki standard te apsolutno licemjerje”, kazala je tom prilikom Ning.
“Što se tiče pitanja Ukrajine, Kina aktivno promiče mirovne pregovore i političko rješenje krize. SAD nije u poziciji da upire prstom u odnose Kine i Rusije. Ne prihvaćamo prisilu ili pritisak od strane SAD-a”, rezolutno je ustvrdila Ning.
Podsjetimo i da je 23. februara glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Wang Wenbin rekao da je SAD “najveći izvor oružja za bojno polje u Ukrajini, ali nas nastavljaju blatiti lažnim tvrdnjama da bi Kina mogla ponuditi oružje Rusiji”, prenosi Jutarnji