Studiju su proveli kineski naučnici, a njihovi rezultati pokazuju da se čak 139 država i regija danas nalazi u zoni rizika za chikungunyu virusnu bolest koju prenose komarci. To potencijalno opasno područje trenutno obuhvata oko 21,3 posto ukupne kopnene površine planete.
„Klimatski modeli jasno pokazuju da će se virus dodatno širiti prema sjeveru, a to se naročito odnosi na sjeveroistočnu Sjevernu Ameriku, centralnu Evropu i istočnu Aziju”, upozorio je koautor istraživanja Ye Xu.
Klimatske promjene drastično mijenjaju ponašanje komaraca
Chikungunyu je dosad uglavnom prenosio komarac Aedes aegypti, poznat i kao „žuti grozničavi komarac”, vrsta koja primarno uspijeva u tropskim urbanim sredinama. Međutim, posljednjih godina klimatske promjene i sve veća mobilnost stanovništva drastično su ubrzale širenje komaraca prijenosnika, ali i razvoj novih varijanti samog virusa.
Tokom velike epidemije chikungunye u Indijskom okeanu 2005. i 2006. godine, naučnici su zabilježili ključnu mutaciju virusa koja mu je omogućila bolju prilagodbu drugoj vrsti – azijskom tigrastom komarcu.
„Budući da ovaj komarac znatno bolje podnosi hladnije uslove od vrste Aedes aegypti, globalno zatopljenje bi mu moglo omogućiti naseljavanje regija koje su ranije za njega bile prehladne”, objasnio je koautor studije Yang Wu, dodajući da s udomaćivanjem ovih vrsta na novim područjima automatski raste i mogućnost lokalnog prijenosa bolesti.
Istraživači su takođe utvrdili da više temperature direktno ubrzavaju razvoj virusa unutar samog komarca. Pri temperaturama između 18 i 28 stepeni Celzijusa, virus postaje spreman za dalji prijenos čak četiri do pet puta brže, čime se rizik od izbijanja iznenadnih epidemija višestruko povećava.
Evropa i Sjeverna Amerika među budućim žarištima
Naučnici upozoravaju da chikungunya ubrzano postaje globalna zdravstvena prijetnja. Lokalni prijenos bolesti već je zabilježen u 114 zemalja, što više od tri četvrtine svjetske populacije izlaže potencijalnom riziku. Stopa smrtnosti procjenjuje se na oko 1,3 slučaja na hiljadu zaraženih, a bolest godišnje uzrokuje gubitak oko 284 hiljade godina zdravog života (pokazatelj koji mjeri ukupne posljedice bolesti i invaliditeta).
Kako bi procijenili buduće širenje, istraživači su analizirali desetine hiljada geolociranih podataka o prisutnosti virusa i pomenutih dviju vrsta komaraca. Na temelju 16 klimatskih scenarija koje je razvio Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC), procijenili su promjene područja pogodnih za širenje bolesti do 2100. godine.
Bez obzira na analizirani scenario, kao buduća žarišta redovno su se izdvajali
Centralni dijelovi Evrope
Sjeveroistočna Sjeverna Amerika
Istočna Azija
U Evropi i Sjevernoj Americi ovaj virus trenutno nije endemski, a svi dosadašnji slučajevi uglavnom su bili povezani s putnicima koji dolaze iz tropskih i suptropskih krajeva.
Zdravstveni sistemi se moraju hitno pripremiti
Prema zvaničnim podacima Panameričke zdravstvene organizacije (PAHO), tokom 2025. godine globalno je prijavljeno više od 502 hiljade slučajeva chikungunye i 186 smrtnih ishoda u 41 državi i teritoriji. Autori studije naglašavaju da će klimatske promjene dodatno povećati teret ove bolesti jer iz temelja mijenjaju obrasce širenja zaraza.
„Građani ne trebaju paničiti, ali zdravstveni sistemi se moraju pripremiti na vrijeme”, poručio je Xu. Među ključnim preporučenim mjerama izdvajaju se
Kontinuirano praćenje populacije komaraca.
Edukacija zdravstvenih radnika za brzo prepoznavanje i dijagnostikovanje bolesti.
Jačanje sistema kontrole komaraca i uspostavljanje brzih kriznih odgovora prije izbijanja epidemija.
Ove mjere su od posebne važnosti za područja s umjerenom klimom, gdje ova bolest dosad nije predstavljala rutinski javnozdravstveni problem. Autori ističu da bi zemlje u identifikovanim zonama rizika — uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačku, SAD, Kinu i Japan — trebale već prije 2040. godine prioritetno ulagati u nadzor nad komarcima i obuku medicinskog osoblja.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.