Prema anatomkinji Michelle Spear sa Univerziteta u Bristolu, upravo su četrdesete godine najzamornije razdoblje života. Razlog nije samo starenje, već kombinacija suptilnih bioloških promjena koje se dešavaju istovremeno s vrhuncem životnih, poslovnih i roditeljskih obaveza, piše Daily Mail.
Profesorica Spear objašnjava da se umor u srednjoj dobi može opisati kao „nesklad između biologije i zahtjeva“.„Naša tijela i dalje mogu proizvoditi dovoljno energije, ali to čine u drugačijim uslovima nego u mlađoj odrasloj dobi, dok su zahtjevi prema toj energiji često najveći upravo tada“, rekla je. Dobra vijest je da su biološke neravnoteže koje iscrpljuju energiju uglavnom privremene te da mnogi ljudi u kasnijim godinama dožive novi nalet vitalnosti.
Zašto su dvadesete bile lakše
Kada se neko osvrne na svoje dvadesete, često ima osjećaj da je tijelo tada moglo podnijeti gotovo sve. Manje sna, kasni izlasci i neredovna fizička aktivnost nisu ostavljali ozbiljne posljedice. Nauka o starenju potvrđuje taj dojam.
„U dvadesetima je tijelo biološki izuzetno prilagodljivo“, objašnjava profesorica Spear. „Obnova mišića je brža, upalne reakcije kraće traju, a proizvodnja energije na ćelijskom nivou istovremeno je efikasna i obilna.“
Mitohondriji, dijelovi ćelija zaduženi za proizvodnju energije, u tom periodu rade učinkovitije i uz manje štetnih nusproizvoda.„Kada imate više raspoložive energije, sve organizam ‘plaća’ manje, pa loš san, kasni izlazak ili intenzivan trening imaju blaže posljedice“, dodaje Spear.
Promjene koje donose četrdesete
Do četrdesetih godina sitne promjene počinju narušavati taj osjetljivo uravnotežen sistem. Već od kasnih tridesetih mišićna masa prirodno opada, osim ako se ne održava redovnim treninzima snage. S manjom mišićnom masom, svakodnevni pokreti zahtijevaju više energije nego ranije.
Istovremeno, mitohondriji postaju manje efikasni, što znači manje raspoložive energije i više upalnih nusproizvoda. Zbog toga oporavak postaje „skuplji“ za organizam, pa kasni izlazak ili stresan period, koji u dvadesetima nisu predstavljali problem, sada ostavljaju vidljiviji trag.
Pogoršanje kvaliteta sna
Jedna od najvećih promjena u četrdesetima odnosi se na kvalitet sna. U dvadesetima je san dublji i efikasniji, pa i kraći odmor može donijeti osjećaj potpune obnove. S godinama sistemi koji omogućavaju dubok san postaju osjetljiviji.
„Hormonalne promjene, naročito oscilacije estrogena i progesterona kod žena tokom perimenopauze, direktno utiču na dijelove mozga koji regulišu dubinu sna i tjelesnu temperaturu. To otežava održavanje sporovalnog, obnavljajućeg sna“, kaže profesorica Spear.
Istovremeno je odgovor organizma na stres izraženiji, pa nivo kortizola noću češće raste umjesto da opada. Posljedica je plići i isprekidan san, zbog čega se ljudi bude umorniji, iako su proveli isto vrijeme u krevetu.
Vrhunac životnih obaveza
Sve ove biološke promjene dešavaju se upravo u periodu kada su mentalni zahtjevi najveći. Istraživanja pokazuju da je srednja dob često razdoblje najintenzivnijeg kognitivnog i emocionalnog opterećenja, jer ljudi preuzimaju odgovorne poslovne uloge i istovremeno brinu o djeci ili starijim članovima porodice.
S obzirom na to da mentalni rad i stalno prebacivanje s jedne obaveze na drugu troše energiju jednako kao i fizički napor, mnogi se osjećaju potpuno iscrpljeno čak i kada se fizički nisu posebno naprezali.
Umor nije isti za sve
Profesorica Spear naglašava da proces starenja nije jednak za sve.„Umor u srednjoj dobi često je posljedica nakupljenog opterećenja, a ne samo hronološke dobi“, ističe. „Dvije osobe iste dobi mogu imati potpuno različit nivo energije, zavisno od toga kakve zahtjeve njihov život postavlja pred njih.“
Novi nalet energije u šezdesetim
Dobra vijest je da se nivo energije u šezdesetim godinama često stabilizira, a kod nekih se čak i poveća, iako fizičke sposobnosti postepeno opadaju. Stres je manji, profesionalne obaveze su blaže, a ritam spavanja redovniji.
Mitohondriji se i u kasnijoj dobi mogu prilagoditi, a njihova funkcija poboljšava se redovnim treninzima snage. Istraživanja pokazuju da osobe u šezdesetim i sedamdesetim godinama već nakon nekoliko mjeseci vježbanja mogu povećati snagu, potaknuti metabolizam i osjetiti porast energije.
Kako sebi pomoći
Na kraju, profesorica Spear savjetuje:„Cilj nije pokušati ponovo imati energiju dvadesetogodišnjaka, već zaštititi organizam i dati prednost oporavku. To podrazumijeva redovno vrijeme odlaska na spavanje, vježbe snage za očuvanje mišićne mase, aktivno upravljanje stresom te uravnoteženu ishranu, posebno dovoljan unos proteina.“
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.