No, osim po revolucionarnim idejama, bio je poznat i po izrazito disciplinovanom, gotovo asketskom načinu života, uključujući i strogo definisana pravila ishrane koja su, prema svjedočanstvima, igrala važnu ulogu u njegovoj dugovječnosti.
Tesla, kojeg su nazivali „gospodarom munja“ i „čovjekom koji je izumio 20. stoljeće“, pridavao je veliku važnost onome što unosi u organizam. Vjerovao je da su mu dva lagana obroka dnevno sasvim dovoljna, držeći se načela da je potrebno najprije „nahraniti um, pa tek onda tijelo“.
Genije ili čudak: Način života koji je zbunjivao savremenike
Teslin način života često je izazivao podijeljene reakcije. Dok su ga jedni smatrali osobenjakom, drugi su išli toliko daleko da su ga opisivali kao „nadčovjeka“. Sam Tesla smatrao je da loša ishrana značajno smanjuje ljudsku produktivnost. Njegov sestrić Sava svojevremeno je otkrio detalje njegovih navika, koje su doprinijele tome da doživi 86. godinu:
„Tesla ne pije alkohol, ne puši, ne konzumira kofein niti bilo kakve druge stimulanse. Čak izbjegava i šećer. Ujutro, nakon kupanja i vježbe, jede bjelanjke od četiri kuhana jaja, pije mlijeko i uzima vrlo malo hljeba. U podne ne jede ništa. Navečer jede supu, puno zelenog povrća i na kraju jednu jabuku. Pije isključivo vodu.“
Disciplina kao temelj rada
Tesla je tijelo posmatrao kao mehanizam koji pokreće um, pa je insistirao na „čistom gorivu“. Radio je između 18 i 20 sati dnevno, spavao vrlo malo i funkcionisao poput savršene mašine.
„Prije svega, jedemo previše“, naglašavao je Tesla. „Unosimo pogrešne vrste hrane i pijemo pogrešne vrste tečnosti. Većina štete nastaje zbog prejedanja i nedovoljnog kretanja, što doprinosi toksičnim stanjima u tijelu.“
„Sveto trojstvo“ na njegovom jelovniku
Izbjegavao je hranu koja stvara kiselinu i toksine, poput mahunarki i teškog mesa. Prednost je davao svježem povrću, a krompir je smatrao sjajnom namirnicom koju bi trebalo jesti barem jednom dnevno. Među omiljenim namirnicama izdvajao je:
Mlijeko i jaja: Smatrao ih je najpotpunijom prirodnom hranom.
Špinat i riža: Česti prilozi na njegovom stolu.
Celer: Iznimno ga je cijenio zbog bogatstva minerala i efekta „čišćenja organizma“.
Kako je izgledao njegov dnevni jelovnik?
Doručak: Kuhani bjelanjci (žumance je smatrao preteškim) i čaša mlijeka.
Ručak: Najčešće ga je preskakao, praveći razmak od dvanaest sati između obroka.
Večera: Lagana supa od celera s krompirom ili korjenastim povrćem. Povremeno male količine nemasne piletine ili ribe.
Završetak dana: Jedna jabuka – najčistiji oblik prirodnog šećera.
Može li se danas jesti kao Tesla?
Iako ovakav režim možda ne nudi raskoš okusa, on dobiva visoke ocjene nutricionista zbog nutritivne vrijednosti. To je bio jelovnik čovjeka kojem je napredak čovječanstva bio važniji od ličnog užitka – spoj discipline, jednostavnosti i fokusa na bitno.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.