Ti pomalo šokantni podaci predstavljeni su u sklopu projekta “Hrana se ne baca”, a poslane su i važne poruke koje bi ljude trebale potaknuti na racionalnije ponašanje.
Sve više se hljeba, sve više jede i sve više hrane – baca. Oko milion građana u Hrvatskoj to čini svakodnevno.
Najviše hrane koja završi u smeću čine ostaci od kuhane ili pripremljene hrane, kojih je čak 63 posto. Slijede kruh i peciva s 43 posto, zatim voće s 26 posto i povrće s 22 posto. Mlijeko i mliječni proizvodi čine 12 posto otpada, tjestenina 10 posto, dok je riba gotovo neznatna, samo 1 posto.
Razlog su prevelike količine. Bacanje hrane nije samo pitanje kućnog budžeta – to je globalni problem s lokalnim posljedicama. Stvaraju se staklenički plinovi, klimatske promjene postaju sve izraženije.
– Kada gledamo globalno: procjena je da od otpada od hrane čak 10 posto ukupnih emisija na godišnjoj razini potječe iz tog izvora tako da smanjenjem otpada od hrane značajno možemo i utjecati na smanjenje emisija stakleničkih plinova, rekao je Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode, prenosi HRT.
Kako bi se bacalo što manje hrane važno je educirati i informirati potrošače. U tome važnu ulogu imaju prehrambene kompanije, ali i resorno ministarstvo.
– Ministarstvo poljoprivrede, zajedno sa svim dionicima nastavlja sa svim mjerama koje su važne kako bi promijenili svijest kod građana, kako bi se svi mi trudili smanjiti otpad od hrane, rekao je Zdravko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.