Biljka koju nikako ne treba saditi u dvorištu: Tjera sreću iz kuće i unosi maler

Naši stari su vjerovali da pojedine biljke predskazuju nesreću i da ih nikada ne treba saditi u blizini kuće.

Kroz hrišćanstvo su se do danas očuvala brojna vjerska vjerovanja o biljkama, poput onog da se hrast ne siječe i da se za Božić unosi njegova grana, prenose Novosti.

Na krov kuće stavlja se čuvarkuća ili perunika, jer štite od groma. Blizu kuće se ne sadi bagrem, jer mu je staro ime bilo „nerod“. Također, bagrem ne treba kalemiti.

Ukoliko je neko drvo posječeno jer se osušilo ili mu je korijen počeo oštećivati temelje kuće, možda je vrijeme da se dvorište preoblikuje i prednost da biljkama koje su poštovali naši preci.

Orah – drvo koje donosi nesreću

Orah u dvorištu, prema narodnom vjerovanju, donosi nesreću i smrt. Orahovo drvo nije dobro saditi u blizini kuće, kako zbog snažnih žila, tako i zbog guste sjene koja pada na dom.

Nije dobro ni sjediti u hladovini orahovog drveta. U narodu postoji i izreka: „Orah i dudovi na okućnici – tu su svi ukućani izumrli.“

Koje drveće je poželjno u dvorištu?

Prvo treba zasaditi drveće i žbunje, a tek potom cvjetnice.

Hrast lužnjak smatra se jednim od najljepših ukrasa dvorišta – ima razgranatu krošnju i pravi gust hlad. Prija mu blizina vode, a ovo sveto drvo simbol je dugovječnosti.

Lipa je za Slovene bila sveto drvo jer su njeni cvjetovi ljekoviti. Pčelama daje dobru pašu, a medovina je nekada bila glavni izvor slatkoće. Lipov ugalj pročišćava vodu, ali lipu treba saditi sa strane dvorišta, blizu, ali ne iznad garniture za sjedenje.

Vrba se vezuje za običaje u kojima su djecu simbolično „šibali“ vrbovim grančicama na Mladence, Lazarevu subotu i Cvijeti uz riječi: „Rasti kao vrba.“ Kora vrbe je ljekovita i koristi se protiv prehlade.

Glog je poznat kao biljka koja liječi srčana oboljenja, ali i kao najmoćnija zaštita od vampira i demona. Riječ je o žilavom listopadnom žbunu koji može biti bijeli, crni ili crveni. Njegove bobice se koriste za džemove, čajeve i sokove. Idealan je i za živu ogradu, a prilikom sadnje u rupu je dobro dodati kreč.

Dren prvi cvjeta u proljeće, a plodove daje u jesen. Njime se kuće kite za Đurđevdan jer simbolizira zdravlje, a za Bogojavljenje se djeci daje drenov cvijet kako bi bila otporna na bolesti.

Jabuka je oduvijek omiljeno voće. Ne jede se prije Petrovdana i ima važnu ulogu u svadbenim običajima. Srbi su tradicionalno kalemili jabuke, a onaj ko to nije radio, nije ih smio sjeći. Domaća sorta petrovača ima bujno, okruglo stablo, a plodovi sazrijevaju u julu.

Šljiva se gajila još u staroj postojbini, a do danas je sačuvana najkvalitetnija sorta za sušenje – požegača. Njena pokožica sadrži visokokvalitetna etarska ulja.