On upozorava da Gaza ubrzano postaje groblje ljudi zarobljenih između rata, opsade i siromaštva.
U 150 škola i drugih zgrada UNRWA-e sklonilo se gotovo 600.000 ljudi. Žive u nehigijenskim uslovima s ograničenom količinom čiste vode, s malo hrane i lijekova. Majke ne mogu oprati svoju djecu. Trudnice se mole da porod ne završi s komplikacijama jer ih bolnice ne mogu primiti – piše Lazzarini.
Veliki zatvor na otvorenom
U zgradama gdje su smješteni uredi UN-ove agencije žive cijele porodice, oni se nemaju gdje skloniti. Ali naši objekti nisu sigurni. U napadima je oštećeno 40 zgrada UNRWA-e, uključujući škole i skladišta. Poginuli su mnogi civili koji su se tamo sklonili – dodaje on.
Gaza je u posljednjih 15 godina opisana kao veliki zatvor na otvorenom, sa zračnom, morskom i kopnenom blokadom koja guši 2,2 miliona ljudi u krugu od 365 kvadratnih kilometara.
Većina mladih nikada nije izašla iz Gaze. Danas ovaj zatvor postaje groblje stanovništva koje je zarobljeno između rata, opsade i siromaštva.
Prije 7. oktobra, Gaza je svakodnevno primala oko 500 kamiona hrane i drugih zaliha, uključujući 45 kamiona goriva za pogon automobila u pojasu, postrojenja za desalinizaciju vode i pekare.
Danas se Gaza guši, a nekoliko konvoja koji sada ulaze neće promijeniti osjećaj civilnog stanovništva da ih je svijet napustio i žrtvovao.
“Nije ostalo mnogo od čovječanstva”
Dag Hammarskjold, drugi po redu generalni sekretar Ujedinjenih naroda, jednom je rekao: „UN nisu stvorene da nas odvedu u raj, već da nas spasu od pakla”.
– Današnja realnost u Gazi je da nije ostalo mnogo od čovječanstva i da nas pakao polako obuzima. Generacije koje dolaze znat će da smo gledali ovu ljudsku tragediju kako se odvija preko društvenih mreža i informativnih medija. Nećemo moći reći da nismo znali. Historija će pitati zašto svijet nije imao hrabrosti da odlučno djeluje i zaustavi ovaj pakao na Zemlji – zaključio je u svom članku Philippe Lazzarini, visoki komesar UNRWA-e, Agencije Ujedinjenih naroda za pomoć palestinskim izbjeglicama.