U četvrtak će biti održano prvo saslušanje, a sud će biti u prilici nakon iznošenja dokaza da izda naredbu za obustavljanje izraelskog napada.
Međunarodni sud pravde u Hagu je najveći sud kojeg su osnovale Ujedinjene nacije, a uspostavljen je 1945. godine kako bi učestvovao u rješavanju sporova među državama. Sud se sastoji od 15 sudija koji su izabrani na mandat koji traje devet godina te ima nadležnost nad svim državama koje su članice Ujedinjenih nacija. Od osnivanja do 13. novembra 2023. godine sud je obrađivao 191 slučaj.
Južnoafrička Republika je tužbu protiv Izraela pokrenula na osnovu toga što su obje tužbe potpisnice konvencije o genocidu iz 1948. godine i obaveze iz konvencije o genocidu prema kojoj su sve članice obavezne da spriječe činjenje genocida.
Nakon podizanja tužbe, podršku su pružile Turska, Malezija, Jordan, Bolivija i Organizacija islamske saradnje.
Južnoafrička Republika želi da Sud nametne takozvane privremene mjere ili hitne radnje, dok se širi slučaj razmatra, što bi vjerovatno trajalo godinama, prenosi Klix.
“Okolnosti ne mogu biti hitnije”, tvrdi Pretoria, opisujući izuzetno brutalnu vojnu kampanju Izraela u Gazi, koja je opsežna i u toku.
Ostale mjere koje je Južnoafrička Republika zatražila uključuju odštetu i obnovu Gaze, plus siguran povratak raseljenih palestinskih izbjeglica.
Nakon agresije Rusije na Ukrajinu, u martu 2022. godine Sud je donio odluku kojom je Rusiji naređeno da obustavi napad na Ukrajinu, ali se Rusija nije povinovala odluci suda.
Sud nema mogućnost da nametne svoju odluku, ali odluke imaju ogromnu težinu u međunarodnim odnosima i dovela bi Izrael i njegove saveznike u tešku situaciju pred međunarodnom javnosti.
To da slučaj ima težinu govori i da su SAD kao najbliža saveznice dala punu podršku Izraelu već u ovoj fazi.
Glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost SAD-a John Kirby kritikovao je slučaj Južne Afrike kao neosnovan u odgovoru na pitanje na brifingu za novinare u Bijeloj kući.
Kirby je također rekao da je sudski podnesak bio kontraproduktivan i potpuno bez ikakve činjenične osnove.
U svom podnesku na 84 stranice Južnoafrička Republika kaže da Izrael ubijajući Palestince u Gazi, nanoseći im ozbiljne duševne i tjelesne povrede i stvarajući uvjete za život sračunate da dovedu do njihovog fizičkog uništenja, nad njima vrši genocid.
“Sva se djela mogu pripisati Izraelu, koji nije uspio spriječiti genocid i čini genocid očiglednim kršenjem Konvencije o genocidu”, kaže se u prijavi, dodajući da Izrael također nije uspio spriječiti poticanje na genocid od strane vlastitih dužnosnika kršeći Konvenciju o genocidu.
Genocidna djela navedena u tužbi uključuju ubijanje Palestinaca u Gazi u velikom broju, posebno djece, uništavanje njihovih domova; njihovo izbacivanje i premještanje; kao i provođenje blokade hrane, vode i medicinske pomoći na pruzi.
Oni također uključuju nametanje mjera za sprječavanje palestinskih poroda uništavanjem osnovnih zdravstvenih usluga ključnih za preživljavanje trudnica i beba.
Pretoria dalje okrivljuje Izrael za neuspjeh u sprječavanju i procesuiranju poticanja na genocid, s posebnim osvrtom na izjave koje su dolazile od izraelskih dužnosnika tijekom rata, a koje su pokušavale opravdati ubistva i razaranje u Gazi.
Između ostalog u tužbi se navodi da je razina smrtnosti u palestinskim porodicama takva da su medicinari u Gazi morali smisliti novu kraticu, “WCNSF”, što znači “ranjeno dijete, nema preživjele porodice”. Ističe se i korištenje “glupih bombi” ogromne razorne moći na jednom od najgušće naseljenih područja na Zemlji.
“Procjenjuje se da je u prve tri sedmice ubijeno više palestinske djece samo u Gazi (ukupno 3.195) od ukupnog broja djece ubijene svake godine u svim svjetskim zonama sukoba od 2019”, piše u podnesku.
Posebno se ističe izazivanje tjelesne i mentalne boli Palestincima, zatim masovno proganjanje koje je uključilo premještanje 85 posto stanovnika Gaze iz njihovih domova. Navedeno je i uskraćivanje vode i hrane, skloništa i higijenskih sredstava.
Južnoafrička je za dokazivanje genocidne namjere iskoristila izjave najvećih izraelskih državnih dužnosnika, uključujući više izjava premijera Benjamina Netanyahua, zatim predsjednika Isaac Herzoga, ministra odbrane Yoava Gallanta, ministra sigurnosti Itmara Ben Gvira, ministra energije i infrastrukture Israel Katz, ministra finansija Bezalel Smotricha, ministrice naslijeđa Amichai Eliyahu te ministra poljoprivrede Avi Dichter. Navedene su izjave brojnih drugih političkih i vojnih dužnosnika.