Šemoski je istakao značaj akademskog promišljanja odnosa velikih književnih stvaralaca prema Bosni i njenoj kulturnoj historiji, naglasivši da Krležino djelo otvara važna pitanja o društvu, historiji, identitetu i kulturnom pamćenju.
Posebno je ukazao na značaj bosanske kulturne baštine i srednjovjekovnih stećaka te potrebu da se Krležin odnos prema Bosni sagledava u širem književnom, historijskom i civilizacijskom kontekstu.
Gojer je predstavio svoje naučno i istraživačko promišljanje odnosa Miroslava Krleže i Bosne i Hercegovine, s posebnim osvrtom na književnost, izdavačku produkciju i teatarsko stvaralaštvo.
Istakao je da su bosanskohercegovački stvaraoci pokazali da ne samo da razumiju Krležin opus nego ga i autorski i višeslojno nadograđuju.
Ukazao je i na rezultate književnih i teatarskih eksperimenata kao različitih načina interpretacije i umjetničkog uprizorenja Krležinih djela.
Gojer je, također, naglasio značaj bosanskohercegovačkih književnika, izdavača, teatrologa i pozorišnih stvaralaca u razumijevanju, interpretaciji i umjetničkoj nadogradnji Krležinog stvaralaštva.
Tokom diskursa otvorena su i pitanja odnosa književnosti i historije, kulturnog identiteta, intelektualne odgovornosti te mjesta Bosne i Hercegovine u širem južnoslavenskom i evropskom kulturnom prostoru.
BANUK ovim događajem nastavlja ciklus „Akademskih diskursa“, usmjeren na afirmaciju nauke, umjetnosti, kulture i slobodne akademske razmjene mišljenja, saopćeno je iz Bosanske akademije nauka i umjetnosti „Kulin ban“.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.