Tribina je održana večeras (29.08.2025.) u Velikoj sali Općine Vogošća, a njoj su prisustvovali ljubitelji bosanske kulturne baštine, kao i Migdad Hasanović, Načelnik Općine Vogošća sa svojom saradnicom Jasminom Fazlić.
Gost uvodničar bio je doktor Jasmin Hodžić, direktor Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu, dok je razgovor moderirala profesorica Edisa Čolaković-Alajmović, koja je svojim znanjem i iskustvom diskusiju usmjerila u pravcu povezivanja prošlosti i savremenog trenutka.
-Imati i čuvati svoj jezik znači imati svoju kuću, svoj dom, svoju domovinu, svoj identitet…, istakla je između ostalog Edisa Čolaković-Alajmović.
U uvodnom izlaganju, doktor Hodžić je podsjetio da se Povelja Kulina bana ne smije posmatrati samo kao trgovački ugovor, već i kao dokument koji svjedoči o visokom stepenu političke organizovanosti srednjovjekovne Bosne, njenom međunarodnom ugledu i posebnom jeziku i pismu kojim je napisana.
-Povelja Kulina bana pokazuje da je Bosna u 12. stoljeću imala i svoju riječ i svoje pismo, a time i potvrdu svog političkog i kulturnog identiteta. To je činjenica koju mi danas moramo njegovati i čuvati, istakao je doktor Hodžić.
Kroz historijski pregled, uvodničar je ukazao da se pismenost u Bosni razvijala na različitim jezicima i pismima – od bosančice i ćirilice, preko arebice i latinice, pa sve do savremenih standarda. Svako od tih pisama, naglasio je, nosilo je političku poruku: u srednjem vijeku kao potvrdu državne samobitnosti, u osmanskom periodu kao izraz kulturno-vjerske posebnosti, te u austrougarskom i jugoslavenskom vremenu kao polje borbe za identitet i pravo na vlastiti jezik.
-Naše pismo nikada nije bilo samo sredstvo komunikacije, već i oružje u očuvanju identiteta. Zato i danas, kada živimo u vremenu digitalne dominacije i globalizacijskih pritisaka, pitanje našeg pisma i jezika nije samo kulturno, već i političko pitanje, naglasio je Hodžić.
Član Upravnog odbora BZK “Preporod” Vogošća, profesor Alen Kalajdžija, naglasio je kontinuitet ovakvih manifestacija:
-Ovo je samo jedna u nizu tribina koje redovno, već četiri godine zatredom, organizujemo s ciljem da podignemo svijest građana o značaju pisma. Bez jezika i pisma nema identiteta, nema kulture, nema naroda.To je razlog zbog kojeg “Preporod” ustrajava na ovim temama, kazao je Kalajdžija.
Tribina je izazvala živo interesovanje prisutnih. U diskusiji se otvorilo pitanje odgovornosti obrazovnog sistema u njegovanju bosanskog jezika i pisma, ali i odgovornosti kulturnih institucija u njihovoj popularizaciji. Posebno je istaknuto da pismenost nije samo individualna vještina, već i kolektivna vrijednost, koja ujedinjuje generacije.
Rečeno je kako se bosansko pismo i jezik moraju posmatrati kao stubovi bosanske državnosti i identiteta, te da je nužno nastaviti s organizacijom ovakvih tribina kako bi se šira javnost podsjetila na njihovu višestruku vrijednost.
Moglo se zaključiti da bosansko pismo i jezik nisu tek lingvistička kategorija, nego stubovi državnosti i identiteta. Pismo, u svojoj historijskoj i simboličkoj dimenziji, ostaje mnogo više od znakova na papiru. Ono je temelj opstanka, svjedočanstvo postojanja i najdublji trag jedne kulture.
Ova tribina još jednom je potvrdila da je pismo mnogo više od znakova na papiru. Ono je simbol opstanka, državnosti i kulturne baštine jednog naroda.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.