Ovim okruglim stolom i izložbom zatvorena je i manifestacija “Pamćenje svijeta otrgnuto od zaborava” koja se tokom protekle dvije sedmice održavala u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, javila je MINA.
Zamjenik reisul-uleme Enes-ef. Ljevaković govoreći o značaju Tezkiretname rekao je da se tim projektom nastoji tok odrođavanja od vlastite historije okrenuti u suprotan pravac, te da je taj proces započet sa stjecanjem slobode i polahko se razvija i jača.
– Tezkiretnama je snažan impuls na tom putu i rezultati će, ako Bog da, biti veliki i vidljivi. Unutar tog projekta danas se sjećamo dvojice naših velikana, Mehmed-ef. Mujezinovića i Fejzulah-ef. Hadžibajrića. Obojica su rođeni 1913. godine i obojica su svojim načinom života, svojim odgovornim radom, svojom posvećenošću ostavili dubok trag u našoj kulturi. Uz ostalo, bili su i plodni autori, prevodioci s više jezika, i za sobom su ostavili mnoga pisana djela – rekao je Ljevaković.
Napomenuo je da sjećanje ne treba biti samo sebi svrha, te da mora biti živo i svrsishodno kao što su Mehmed-ef. Mujezinović i Fejzulah-ef. Hadžibajrić bili uzorni ljudi i živi primjeri vrijednosti koje su prenosili, koje su zagovarali i kojima su služili, svaki u svom području djelovanja. Danas su nam veoma potrebni ljudi njihovih karakteristika, a čini se da ih je veoma malo, ili ih nema – zaključio je Ljevaković.
U prvom bloku okruglog stola o životu i djelu Mehmeda Mujezinovića govorili su Ismet Bušatlić, bivši dekan i profesor Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu i Meho Manjgo, arhivist u Fondu specijalnih zbirki u Gazi Husrev-begovoj biblioteci. U svojim izlaganjima oživjeli su sjećanja, između ostalog, i na njegov doprinos u radu Gazi Husrev-begove biblioteke u kojoj je svojevremeno radio.
Drugi blok je posvećen životu i djelu Fejzulaha Hadžibajrića, o kojem su govorili direktor Gazi Husrev-begove biblioteke Osman Lavić, Emrah Seljaci, turkolog i podmladak Gazi Husrev-begove biblioteke, i profesor Hadžem Hajdarević, bh. pjesnik i pisac, predsjednik Društva pisaca BiH.
Lavić je istakao da je potrebno mnogo vremena da bi se rasvijetlilo djelo i život Fejzulaha Hadžibajrića.
– Dobar dio života, skoro trideset godina, radio je kao bibliotekar, bavio se knjigom i družio se s njom. U svojstvu autora potpisao je tri knjige, stotinu pedeset šest radova, pet prevedenih knjiga i dvadeset sedam radova je preveo. Svojom rukom je osam djela prepisao. Sarađivao je sa svim našim glasilima. U časopisu Anali Gazi Husrev-begove biblioteke objavio je jedanaest naučno istraživačkih preglednih radova. Pisao je o Abdulahu Bošnjaku, Šejhu Mustafi Garibiji … Pisao je putopise, nekrologe, biografije znamenitih alima u bivšoj Jugoslaviji – naveo je, između ostalog, Lavić.
Emrah Seljaci je govorio o šejhu Fejzulahu Hadžibajriću, rekavši da pripada generaciji koja ga nije imala priliku lično upoznati ali da ga doživljava kao učitelja. Njegova pisana zaostavština novim generacijama može poslužiti kao idealan kažiput na putu spoznaje i duhovnog upotpunjenja. Život hazreti šejha je primjer i šejhovima današnjice – ukazao je Seljaci.
Napomenuo je da je neizostavno istaknuti da je Hadžibajrić bio mesnevihan, i da je obnovio tradiciju kazivanja Mesnevije u Sarajevu.
Hadžem Hajdarević je rekao da se na okruglom stolu govori o ljudima koji su nas veoma zadužili. Kazivao je o svojim susretima u ličnom i profesionalnom životu s Mjezinovićem i Hadžibajrićem. Mehmed Mujezinović je istraživao ono što je bilo zapisano u kamenu, u tvrdom materijalu. Šta bismo mi znali o mnogim našim haremima, natpisima i džamijama, o svemu onome što je bešćutno porušeno, da nije bilo ljudi poput Mehmeda Mujezinovića? I šta bismo uopće znali o ukupnom duhovnom naslijeđu da nije bilo Fejzulaha Hadžibajrića? Dok je Mehmed Mujezinović iz kamena kao informaciju prenosio znanja i iskustvo života, kod Hadžibjarića je to bilo u nekom fluidu jezika – kaže Hajdarević
Dodao je da je jezik najdirektniji Božiji dar čovjeku koji nastoji u svakom trenutku i svakom životnom momentu, uzvisiti Tvorca i nastaviti priču o onome što treba da prenosi budućim generacijama.
Ovakvi susreti su jako važni i šta god budu oduzimali i rušili, barem nam neće ugušiti sjećanja – zaključio je Hajdarević.
Prigodnu izložbu o velikanima Mehmedu Mujezinoviću i Fejzulahu Hadžibajriću priredili su uposlenici Gazi Husrev-begove biblioteke Ruhulah Hodžić, Adnan Ćurovac i Ali Drkić.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.