Sevdalinka pripada upravo toj posljednjoj, najdubljoj kategoriji.
U njoj je sačuvana Bosna koja je živjela prije nas – njeni sokaci i avlije, česme i hanovi, mostovi i mahale, ljubavi i rastanci, susreti i čekanja. U njenim stihovima i melodijama ostali su tragovi jednog vremena, ali i nešto mnogo važnije – osjećajnost ljudi koji su tu živjeli i stvarali.
Zato sevdalinka nikada nije bila samo pjesma.
Ona je muzičko pamćenje Bosne i Hercegovine.
A kada se jedno takvo naslijeđe čuva, promoviše i prenosi novim generacijama, onda oni koji to čine postaju svojevrsni graditelji – mimari jedne velike i dragocjene kulturne građevine.
Upravo takvu simboliku nosi i Međunarodni festival sevdalinke „8. Sevdah Fest – Mimar sevdaha 2026“, koji će u četvrtak, 17. septembra, u Mostaru okupiti brojne interpretatore, muzičare i ljubitelje tradicionalne bosanskohercegovačke pjesme.
Mostar će te večeri biti mjesto susreta pjesme, tradicije i emocije. Iz prostorija Javne ustanove Kulturni centar Mostar Sjever u Potocima poteći će melodije iz bogate riznice našeg izvornog muzičkog stvaralaštva, a publici će ih, uz festivalski orkestar pod upravom Almira Spahića, podariti Namir Mašić, Hazim Imamović, Ifeta Doglod, Aid Husref, Mesud Kreštalica, Reuf Feković, Mirsad Neimarlija, Aldijana Dizdarević, Hamid Ragipović Besko, Elmedin Balalić Titi, Mirsada Mekić i Adela Turkić.
Specijalni gost festivala bit će Orhan Čakmak, poznati interpretator turske narodne muzike.
Program počinje u 19.30 sati, a moderirat će ga profesori Nusret Omerika i Esma Džiho.
Ulaz za sve posjetioce je besplatan.
Ovogodišnji „Sevdah Fest“ organizuje Turističko udruženje „Sjever“, u suorganizaciji sa JU Kulturni centar Mostar Sjever i Kulturno-umjetničkim društvom „Bijelo Polje“, dok je partner festivala Udruženje ljubitelja sevdaha „Sevdalinka“ iz sarajevske općine Vogošća.
Cilj je jasan – približiti bosanskohercegovačko izvorno muzičko stvaralaštvo, a posebno sevdalinku, mlađim generacijama.
To je možda i najvažnija misija ovakvih susreta.
Jer sevdalinka ne treba biti samo predmet sjećanja.
Ona treba biti dio sadašnjosti i inspiracija za budućnost.
-Sevdalinka je dio naše duše i ona zaslužuje da je na najbolji način čuvamo i promovišemo, kaže Miralem Gluhović, član organizacionog odbora ove respektabilne manifestacije.
I upravo ova rečenica možda najbolje opisuje i suštinu njegovog višedecenijskog odnosa prema sevdalinci.
Jer, za Miralema Gluhovića, sevdalinka nikada nije bila samo pjesma. Ona je svjedočanstvo vremena, trag života naših ljudi, zbir emocija, običaja, ljubavi, čežnje, radosti i tuge. Ona je dio kulturnog identiteta Bosne i Hercegovine i baština koja se ne smije prepustiti zaboravu, niti se smije izgubiti u površnim i prolaznim interpretacijama.
Decenijama Gluhović istrajava na tome da sevdalinka bude predstavljena dostojanstveno, autentično i u duhu njenog izvornog značenja. Njegov rad nije zasnovan samo na organizovanju pojedinačnih programa i manifestacija. Riječ je o dugotrajnom nastojanju da se oko sevdalinke okupe interpretatori, autori, muzičari i ljubitelji ove pjesme, ali i da se otvori prostor za nove generacije koje će je upoznati, zavoljeti i nastaviti njen život.
Takav odnos prema tradiciji posebno je važan danas, kada se kulturna baština često nastoji prilagoditi brzini savremenog vremena. Sevdalinka, međutim, ne traži da bude drugačija da bi bila savremena. Ona traži da bude sačuvana u svojoj vrijednosti, a istovremeno predstavljena na način koji će biti blizak i novimgeneracijama.
-Cilj nam je da naše bosanskohercegovačko izvorno muzičko stvaralaštvo, a posebno našu tradicionalnu pjesmu sevdalinku, približimo mlađim generacijama, ali istovremeno da kroz jedno ovakvo druženje autore i pjevače stimulišemo da, pored promocije sevdalinke, nastave pisati i izvoditi melodije nastale u njenom duhu, ističe Gluhović.
Upravo se u toj ideji ogleda posebna vrijednost „Sevdah Festa“. On nije samo festivalska večer posvećena lijepoj pjesmi. To je svojevrsno mjesto susreta tradicije i sadašnjosti, mjesto na kojem se baština prenosi sa generacije na generaciju i na kojem se podsjeća da izvorno bosanskohercegovačko muzičko stvaralaštvo ima vrijednost koju treba čuvati, njegovati i predstavljati i izvan granica naše zemlje.
Posebno mjesto u programu festivala zauzima dodjela priznanja „Mimar sevdaha 2026“.
Samo ime ovog priznanja nosi snažnu simboliku. Mimar je graditelj, onaj koji ostavlja trag, gradi za budućnost i svojim djelom povezuje prošlost sa onim što tek dolazi. U slučaju ovog priznanja, „Mimar sevdaha“ je onaj koji svojim radom gradi, čuva i promoviše sevdalinku i bosanskohercegovačko izvorno muzičko stvaralaštvo.
Priznanje je zato više od plakete ili nagrade. Ono predstavlja svojevrsno priznanje ljudima koji su svojom posvećenošću pokazali da tradicija može živjeti samo ako postoje oni koji će je odgovorno prenositi dalje.
U okviru festivala bit će dodijeljena priznanja „Mimar sevdaha 2026“, Zlatna plaketa i Zlatnik u liku Mimara, graditelja Starog mosta, po kojem ova manifestacija nosi svoje ime.
Simbolika Starog mosta u ovoj prilici nije slučajna. Kao što je most vijekovima povezivao ljude, obale i vremena, tako i sevdalinka povezuje generacije, uspomene i osjećanja. Ona je most između onoga što smo naslijedili i onoga što ćemo ostaviti budućima.
Zato priznanje „Mimar sevdaha“ pripada upravo onima koji svojim djelovanjem grade taj most. Onima koji ne dozvoljavaju da se zaborave stare melodije, ali ni onima koji tradiciju posmatraju kao nešto završeno i nepromjenjivo. Naprotiv, pravi čuvari sevdalinke razumiju da se tradicija čuva tako što se živi, izvodi, istražuje, zapisuje, prenosi i oplemenjuje.
Teško je pronaći bolju metaforu za sevdalinku od mosta.
Most spaja ono što je razdvojeno.
Spaja obale, ljude, vremena i generacije.
A sevdalinka upravo to radi.
Ona povezuje čovjeka danas sa čovjekom koji je živio prije nekoliko stotina godina. Povezuje ono što smo naslijedili sa onim što ćemo ostaviti. Povezuje sjećanje i sadašnjost.
Zato je „Mimar sevdaha“ priznanje onima koji grade taj most.
U vremenu kada se mnoge vrijednosti brzo mijenjaju, posebno je važno imati
ljude koji ne pristaju da ono najvrednije nestane u buci svakodnevice.
Sevdalinka ne traži mnogo.
Traži da je razumijemo.
Da je slušamo.
Da je pjevamo.
Da je ne mijenjamo do neprepoznatljivosti.
I da je, kada dođe vrijeme, predamo onima koji dolaze poslije nas. Zato je svaki susret posvećen sevdalinci mnogo više od muzičkog programa. To je mali čin kulturnog pamćenja.
A „Sevdah Fest“ upravo takav čin predstavlja.
U četvrtak će Mostar ponovo potvrditi da sevdalinka nije pjesma prošlosti. Ona je pjesma koja traje.
I dok god postoje oni koji je vole, izvode, istražuju, stvaraju i promovišu – ona će imati budućnost.
A među tim ljudima svoje posebno mjesto imaju Mimari sevdaha – oni koji svojim djelom ne dopuštaju da se sruši ono što su generacije prije nas gradile.
Jer neke građevine grade ruke.
Neke grade riječi.
A neke – pjesma.
Sevdalinka je jedna od njih.
I zato, kada se u Mostaru podigne festivalska zavjesa i zapjeva prva melodija, neće to biti samo početak još jedne muzičke večeri.
Bit će to još jedno svjedočenje da sevdalinka živi.
Da pamti.
Da spaja.
Svaki dobitnik priznanja „Mimar sevdaha“ postaje dio jedne šire priče o očuvanju kulturnog identiteta Bosne i Hercegovine.
A ta priča traje.
Traje zahvaljujući ljudima poput Miralema Gluhovića, koji već decenijama istrajavaju u uvjerenju da sevdalinka zaslužuje svoje mjesto, svoje poštovanje i svoju budućnost.
Ovogodišnji „Sevdah Fest“ zato će biti još jedna prilika da se ta poruka potvrdi pjesmom.
Jer, kada se sevdalinka zapjeva, ne čuva se samo melodija.
Čuva se sjećanje.
Čuva se riječ.
Čuva se osjećaj.
Čuva se dio duše jednog naroda.
Upravo zato sevdalinka jeste dio naše duše.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.