Tokom svoje višedecenijske karijere, snimila je brojne sevdalinke i tradicionalne pjesme za arhiv Radio-televizije Sarajevo, odnosno današnjeg BHRT-a.
Njezin rad i posvećenost očuvanju kulturne baštine službeno je priznat krajem 2024. godine, kada je u sarajevskoj Art kući sevdaha otvorena njezina stalna biografska postavka, čime je uvrštena među najveće velikane ovog muzičkog žanra.
Jedna je od rijatkih pjevačica koja nije trčala za aktuelnim muzičkim trendovima.
Ostala je vjerna našoj tradicionalnoj pjesmi sevdalinci ali i novim pjesmama pisanim u njenom duhu.
Iza nje su antologijske izvedbe sevdalinki koje se mogu slušati na društvenim platformama. Neke od njih su „Kraj tanana šadrvana“, „Šećer Mujo“, „Momak Ibro zagledao Fatu“, „Zapjevala sojka ptica“, „Razbolje se Zarka“, „Ko ti kćeri pokida đerdane“, naslovna pjesma njenog albuma sa našim tradicionalnim pjesmama…
Neke od novih pjesama koje je na svom albumu 1984. godine snimila sa Borom Višnjičkim i danas se slušaju pjesme poput „Iskrena sam prema tebi“, „Nedam tebe drugoj ženi“, „Hiljadu želja imam“, „Ljubav će da živi“…
Ne samo kao vrijedna i kvalitetna interrpretatorica Vesna je poznata je i po svom pedagoškom radu. Naime, ona je umjetnička voditeljica i ključna figura Ansambla „Ašk sevdah“, koji djeluje kao posebna muzička sekcija u sklopu sarajevskoh Kulturno umjetničkog društva „Željo“.
Pod njenim stručnim vodstvom, Ansambl „Ašk sevdah“ posvećen je njegovanju i promovisanju isključivo izvornog i originalnog načina interpretacije sevdalinke. Članice ansambla prepoznatljive su po tome što sve svoje nastupe izvode u autohtonim i tradicionalnim narodnim nošnjama žena iz Bosne i Hercegovine, čime nastupima daju visoku estetsku i historijsku vrijednost. Kroz rad s „Ašk sevdahom“, Vesna Hadžić uspješno prenosi svoje bogato estradno i arhivsko znanje na mlađe generacije i druge zaljubljenike u sevdah. Pod njenim stručnim i umjetničkim vodstvom, pažljivo je odabran repertoar kako bi vjerno oslikao srž tradicionalne bosanskohercegovačke pjesme.
U fokusu ansambla su pjesme koje pjevaju o klasičnim temama sevdaha – ašikovanju. Otuda i naziv „Ašk“ što znači ljubavna čežnja, rascvjetanim baščama, sarajevskim sokacima i bosanskohercegovačkim gradovima. Pod Vesninim rukovodstvom, članice ansambla izvode pjesme u višeglasnim i horskim aranžmanima koji zadržavaju izvornu melodiju bez primjesa modernih žanrova. Između ostalog, na repertoaru se redovno nalaze klasici koje i sama Vesna decenijama interpretira: „Kraj tanana šadrvana“, „Razbolje se šimšir list“, „Ko se ono brijegom šeće“, „Sarajevo na visoku gledu“, „Akšam mrače, moj prvi rođače“… Vesna Hadžić je repertoar ansambla proširila i na druge tradicionalne pjesme s prostora Balkana koje su muzički bliske sevdahu.
Tako ansambl s vremena na vrijeme izvodi i milozvučne tradicionalne pjesme iz regije, poput poznate pjesme „Sinoć kad je pao mrak“, karakteristične za hrvatski narodni melos, čime pokazuju širinu svog muzičkog izričaja, ali i poneku od zabavnih pjesama.
-Kad zabavnjaci mogu pjevati folk pjesme, red je da im pokažemo kako i mi umijemo otpjevati što šta iz njihovog repertoara, kaže Vesna Hadžić. Istina, sevdah je nešto što pristaje svima. I onima koji se vesele, ali i onima koji njime najlakše tugu tjeraju iz svog srca.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.