Predavanje na temu “Education Today: Are We Wise Enough? (Obrazovanje danas: Jesmo li dovoljno mudri?)” okupilo je akademsku zajednicu, studente i širu javnost, otvarajući jedno od ključnih pitanja savremenog društva da li obrazovni sistemi prate stvarne potrebe vremena obilježenog ubrzanim tehnološkim razvojem i dubokim vrijednosnim (dez)orijentacijama.
„Ne suočavamo se s krizom inteligencije, već s krizom načina na koji koristimo inteligenciju“, istakao jeprof. Sternberg, ukazujući na rastući jaz između tehnološkog napretka i društvene odgovornosti.
U svom izlaganju, prof. Sternberg je predstavio koncept transformacijske kreativnosti, naglašavajući da savremeno društvo mora prevazići usko shvatanje kreativnosti kao puke novine ili korisnosti.
„Kreativnost sama po sebi nije dovoljna – ključno je kako je koristimo i u čiju korist“, istakao je prof. Sternberg.
Upozorio je da se kreativnost danas nerijetko koristi na manipulativne i destruktivne načine, služeći uskim ličnim ili političkim interesima. U tom kontekstu, napravio je jasnu distinkciju između transakcione kreativnosti, zasnovane na ličnoj koristi i razmjeni (ocjene, profit, status), i transformacijske kreativnosti, koja podrazumijeva primjenu kreativnosti u kombinaciji s mudrošću, etikom i odgovornošću – s ciljem dugoročne društvene dobrobiti.
„Ako obrazovanje uči ljude kako da budu kreativni, ali ne i kako da budu odgovorni, tada stvaramo potencijal za zloupotrebu te kreativnosti“, upozorio je Sternberg.
Posebno je naglašeno da obrazovni sistemi ne smiju ostati fokusirani na reprodukciju znanja, već moraju aktivno razvijati sposobnost kritičkog mišljenja, etičkog rasuđivanja i donošenja odluka u korist zajednice.
Zaključno, prof. dr. Sternberg je istakao da je jedan od ključnih izazova današnjice usmjeriti razvoj novih generacija ka odgovornoj upotrebi kreativnosti, jer jedino takav pristup može doprinijeti izgradnji pravednijeg i održivijeg društva.
U diskusiji nakon predavanja, profesor Robert J. Sternberg dodatno je elaborirao načine primjene kreativnosti u obrazovanju, uključujući interdisciplinarne pristupe poput književnosti. Kao primjere naveo je autore Franza Kafku i Gabriel García Márqueza, čija djela, kako je istakao, mogu pomoći u razumijevanju složenih obrazaca ljudskog ponašanja, kreativnosti i društvenih odnosa.
Govoreći o mladima, prof. Sternberg je ukazao da današnje generacije posjeduju značajan kreativni potencijal, ali da je ključno pitanje kako ga usmjeriti.
„Ne trebamo mlade učiti samo kako da uspiju – već kako da njihov uspjeh ima smisla i doprinosi drugima“, naglasio je.
Odgovarajući na pitanja učesnika o ulozi unaprijed definisanih ishoda učenja, prof. Sternberg je istakao da problem ne leži u samim ishodima, već u njihovoj koncepciji i primjeni. Kvalitetno postavljeni ishodi, prema njegovim riječima, trebaju poticati razvoj znanja, dubinskog razumijevanja i različitih oblika mišljenja – analitičkog, kreativnog, praktičnog i mudrog.
Zaključeno je da transformacijska kreativnost počinje od pojedinca i njegovih odluka, te da i mali, ali kontinuirani uticaji – poput podrške i vjerovanja u potencijal mladih – mogu imati dugoročne, transformativne efekte na društvo u cjelini.
Profesor Robert J. Sternberg jedan je od najutjecajnijih savremenih psihologa, redovni profesor na Cornell University i počasni profesor na University of Heidelberg, s izuzetno bogatom akademskom i istraživačkom karijerom, istakla je na početku predavanja moderatorica akademkinja Adila Pašalić Kreso.
Događaj u Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, organizovao je Odbor za pedagoške nauke i još jednom je potvrdio značaj otvaranja prostora za kritičko promišljanje obrazovanja u vremenu dubokih društvenih i tehnoloških promjena.
Cijelo predavanje dostupno je na YT kanalu Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.