Obilježavanje 25. godišnjice smrti pjesnika Ilije Kozića Ladina ČITAJMO ILIJU

U okviru „Sarajevskih večeri poezije“, u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, 23. i oktobra ove godine bit će održana dvodnevna manifestacija posvećena obilježavanju 25. godišnjice smrti velikog bosanskohercegovačkog pjesnika Ilije Kozića Ladina. Ovaj značajan kulturni događaj bit će prilika da se književna javnost, pjesnici, poštovaoci pisane riječi i svi oni koji čuvaju uspomenu na Ladinovo stvaralaštvo ponovo okupe oko njegovih stihova, ali i da se podsjeti na bogatstvo i vrijednost književnog traga koji je ostavio iza sebe.

Manifestaciju, u saradnji sa sarajevskim Udruženjem bosanskih umjetnika (UBU), a pod pokroviteljstvom banjalučkog ansambla „Prijatelji sa Vrbasa“, organizuje agilni Književni klub „Ilija Kozić Ladin“ iz Zagreba. Njegovo zalaganje za afirmaciju Ladinovog književnog djela predstavlja primjer predanog, istrajnog i kulturno odgovornog odnosa prema pjesniku čije stvaralaštvo zaslužuje trajnu pažnju čitalacai književne kritike.

Prvog dana manifestacije, u petak, 23. oktobra, u prostorijama hotela „Vamos“ u Sarajevu (Mustaj-pašina, Mejdan 11), sa početkom u 19 sati, bit će upriličeno poetsko-muzičko veče pod nazivom „Čitajmo Iliju“.

Riječ je o tradicionalnom recitalu posvećenom poeziji Ilije Kozića Ladina, u kojem će učesnici čitanjem njegovih pjesama nastojati približiti publici njegov pjesnički svijet, njegovu misao i osoben doživljaj čovjeka, života i vremena u kojem je stvarao.

Ovakvi susreti imaju posebnu vrijednost jer poeziju vraćaju njenom izvornom prostoru – neposrednom susretu pjesnika, njegove riječi i čitaoca.

Program će moderirati književnica Zdenka Mlinar, predsjednica Književnog kluba „Ilija Kozić Ladin“, profesor i književnik Milorad Kostić te pjesnikinja Fatima Jamaković Čorambegić. Muzička gošća večeri bit će violinistica Suzana Vinković, čija će interpretacija dodatno obogatiti ovaj spoj poezije i muzike.

Veče „Čitajmo Iliju“ nije samo prisjećanje na pjesnika i godišnjicu njegovog odlaska. Ono je i potvrda da književno djelo nastavlja živjeti sve dok se čita, izgovara, tumači i prenosi novim generacijama. Upravo u tome leži smisao ovakvih okupljanja: da pjesnik ne ostane samo ime u sjećanju svojih savremenika nego da njegova riječ nastavi svoj put do novih čitalaca.

Drugog dana, u subotu, 24. oktobra, učesnici manifestacije posjetit će u 11 sati grob Ilije Kozića Ladina na sarajevskom groblju „Sveti Josip“. Polaganjem cvijeća i čitanjem prigodnih stihova odat će počast pjesniku čije ime i djelo nastoje sačuvati od zaborava.Ovaj čin ima snažnu simboličku vrijednost. On povezuje sjećanje na čovjeka sa poštovanjem prema njegovom stvaralaštvu i podsjeća da istinski književni doprinosne prestaje smrću autora. Naprotiv, vrijeme često tek naknadno otkriva pune razmjere vrijednosti pojedinih pisaca i značaj njihovog mjesta u nacionalnoj književnosti.

Posebno mjesto u organizaciji ove i sličnih manifestacija pripada Književnom klubu „Ilija Kozić Ladin“ iz Zagreba, osnovanom 2019. godine sa ciljem promocije, afirmacije i oživljavanja lika i djela ovog bosanskohercegovačkog pjesnika. Riječ je o prvom klubu takve vrste u Republici Hrvatskoj, čije je osnivanje proisteklo iz uvjerenja da vrijedna književna djela ne smiju biti prepuštena zaboravu, bez obzira na to gdje je njihov autor rođen, živio ili stvarao.

Idejna osnivačica Kluba je hrvatska pjesnikinja Zdenka Mlinar, koja je, zajedno sa grupom entuzijasta, uglavnom porijeklom iz Ladinovog rodnog mjesta Stratinske kod Banje Luke, pokrenula inicijativu usmjerenu ka očuvanju i popularizaciji njegovog književnog naslijeđa.

Osnivanje ovakvog kluba predstavlja mnogo više od formalnog okupljanja ljubitelja književnosti. Ono je izraz svijesti o važnosti kulturnog pamćenja i odgovornosti prema piscima čiji stvaralački doprinos zaslužuje da bude prepoznat, proučavan i predstavljen široj javnosti. Posebno je značajno što se ova inicijativa razvija izvan granica Bosne i Hercegovine, pokazujući da književnost može biti snažna poveznicameđu ljudima, gradovima i kulturama.

Agilan rad Kluba ogleda se upravo u nastojanju da se Ladinovo ime iznova učini prisutnim u kulturnom životu: organizovanjem književnih susreta, recitala i komemorativnih okupljanja, povezivanjem pjesnika i kulturnih radnika te podsticanjem interesovanja za njegovo stvaralaštvo. Svaka manifestacija posvećenaLadinu novi je korak u tom nastojanju, ali i prilika da se njegov opus približi onima koji ga možda još nisu dovoljno upoznali.

Posebnu vrijednost ovom radu daje činjenica da se uspomena na pjesnika ne čuva samo prigodnim riječima i godišnjicama. Ona se čuva kontinuiranim djelovanjem, okupljanjem ljudi oko književnosti i stvaranjem prostora u kojem će njegova djela ponovo postati predmet čitanja, razgovora i kritičkog promišljanja. Upravo takva predanost pokazuje da poštovanje prema jednom piscu podrazumijeva i spremnost da se njegovo djelo aktivno uvede u savremeni kulturni život.

Zato Književni klub „Ilija Kozić Ladin“ zaslužuje priznanje za svoju istrajnost i entuzijazam. Njegov rad svjedoči o tome da kulturno naslijeđe nije nešto što se podrazumijeva niti se samo od sebe čuva. Za njegovo očuvanje potrebni su ljudi koji prepoznaju vrijednost književne riječi, okupljaju druge oko nje i spremni su uložiti vrijeme, trud i ljubav kako bi ona nastavila živjeti.

Dvodnevna manifestacija u Sarajevu, organizovana povodom 25. godišnjice smrti Ilije Kozića Ladina, potvrđuje da uspomena na jednog pisca može biti živa i djelotvorna kada iza nje stoje ljudi spremni da je njeguju. Susret sa njegovimstihovima, zajedničko čitanje poezije, muzički program i odavanje počasti na njegovom grobu čine jedinstvenu cjelinu u kojoj se povezuju sjećanje, umjetnost i poštovanje prema književnom stvaralaštvu.

Posebne zasluge za kontinuitet takvog djelovanja pripadaju Književnom klubu „Ilija Kozić Ladin“ iz Zagreba, njegovoj predsjednici Zdenki Mlinar i svima koji svojim angažmanom doprinose da pjesnikovo ime ostane prisutno u javnom i kulturnom prostoru. Njihov trud pokazuje da ljubav prema književnosti nije samo lično osjećanje nego i odgovornost da se vrijedna djela sačuvaju, predstave i prenesu drugima.

Ilija Kozić Ladin zaslužuje da se o njemu govori, da se njegove pjesme čitaju i da se njegov književni doprinos sagledava u širem kontekstu bosanskohercegovačke književne baštine. A najbolji način da se to ostvari jeste da se njegovo djelo ne prepusti tišini, nego da se iznova otvara čitaocima i novim generacijama.

Jer pjesnik ne živi samo u sjećanju na dan kada je otišao. On živi u svakom novom čitanju svoje pjesme, u svakom glasu koji izgovori njegov stih i u svakom čitaocu koji u njegovoj riječi pronađe dio vlastitog iskustva.

Čitajmo Iliju – da njegovo ime ne bude samo uspomena, nego trajno prisustvo unašoj književnosti i kulturi.