Jedan od najpredanijih čuvara mediteranske muzičke baštine, umjetnik koji je sv ojim radom i interpretacijama ostavio dubok trag u njegovanju dalmatinske pjesme i kulturne tradicije. Sarađivao je s brojnim klapama, tamburaškim sastavima i solistima, uvijek ostajući vjeran autentičnom zvuku Mediterana.
Rođen je 1949. godine u Lumbardi na otoku Korčuli. Već kao sedmogodišnjak počeo je svirati harmoniku po sluhu, a prve muzičke poduke stekao je od mjesnog kapelnika Alojza Skrepeka. Od tada do danas muzika nije bila samo njegovo zanimanje, nego životni poziv i misija.
Školovao se na Korčuli i u Dubrovniku, nakon čega je nastavio muzičko obrazovanje i tokom bogate karijere djelovao kao pjevač i solist, autor muzike i tekstova, instrumentalist, muzički urednik, organizator festivala i brojnih kulturno-muzičkih projekata.
Posebno je poznat po njegovanju dalmatinske pjesme, klapskog pjevanja i duhovne muzike, kao i po dugogodišnjem radu s klapom „Koludrt“.
Na albumima „Moja jube“, „Barka je malena“, „Serenade Lunere“ i drugim izdanjima, kao i na brojnim singlovima, ostavio je niz pjesama koje ih je publici približio svojim prepoznatljivim stilom i toplom interpretacijom: „Ave Maria“, „Daleko m’e moj Split“, „Ribari s Miljacke“, „Ne klepeći nanulama“, „Da sam obala mora“, „Amor Mon Amour“, „Radujte se narodi“, „O draga sjeti se“ (s klapom Koludrt), „Kao nekad pred Božić“… i mnoge druge.
Sve njih povezuje prepoznatljiv Jurjevićev umjetnički pečat – toplina interpretacije, mediteranska emocija i iskrena muzikalnost.
Osim studijskih snimaka, objavio je i brojne koncertne i festivalske izvedbe te učestvovao u projektima posvećenim dalmatinskoj i božićnoj muzici. Njegov umjetnički opus svjedoči o dosljednosti, predanom radu i ljubavi prema pjesmi koja nadživljava vrijeme.
Posebno mjesto u njegovoj bogatoj karijeri zauzima rad u Radio Sarajevu, gdje je kao muzički urednik dao nemjerljiv doprinos očuvanju vrijednog muzičkog arhiva. S velikim entuzijazmom i izuzetnom predanošću godinama je pronalazio, čuvao i kroz svoje emisije predstavljao bisere domaće muzike.
Zahvaljujući njegovom pregalničkom radu, brojne kompozicije sačuvane su od zaborava i predstavljene mlađim generacijama, koje su kroz njegov izbor upoznavale najbolje stranice domaće muzičke kulture.
Upravo zbog takvog neumornog i pregalničkog rada Jakša Jurjević uživa ugled istinskog kulturnog radnika koji je svoj život posvetio muzici i njenim trajnim vrijednostima.
U njegovoj duši oduvijek žive pjesme Mediterana. Miris mora, zvuk mandoline, klapska harmonija i mediteranska kancona utkali su se u njegov umjetnički izraz, ali jednako tako i Sarajevo, grad u kojem već dugi niz godina živi i stvara. U njegovim pjesmama na prirodan se način susreću dvije kulturne tradicije – dalmatinska i sarajevska – stvarajući jedinstven muzički most koji povezuje različite sredine istim jezikom ljepote, emocije i pjesme.
Jurjević pripada rijetkom krugu umjetnika koji nisu slijedili prolazne muzičke trendove, nego su cijelog života stvarali djela trajne vrijednosti. Njegove pjesme odišu iskrenošću, mediteranskim duhom i toplinom, zbog čega mnoge od njih danas imaju obilježja evergreena – kompozicija koje ne stare i koje svaka nova generacija prihvata kao dio vlastitog muzičkog nasljeđa.
Za Jakšu Jurjevića muzika nikada nije poznavala granice. U njegovom stvaralaštvu Mediteran nije samo geografski pojam, nego način života, osjećaj i trajna inspiracija. Miris borova, zvuk valova, kamene kale, klapski višeglas i romantična kancona utkali su se u svaku njegovu pjesmu. Istovremeno, dugogodišnji život u Sarajevu donio je njegovom umjetničkom izrazu novu dimenziju. U gradu koji je oduvijek znao prepoznati i prihvatiti istinsku umjetnost pronašao je drugi dom, pa je sasvim prirodno da danas upravo on predstavlja jednu od najljepših kulturnih spona između Dalmacije i Sarajeva.
Njegov novi projekat, „Serenada ljetne noći“, kojeg trenutno snima je nastavak te životne priče. Riječ je o albumu koji će, kako sam kaže, biti svojevrsna kanconjerika – muzičko putovanje između Mediterana i Sarajeva, između uspomena iz rodne Korčule i grada u kojem već decenijama živi i stvara.
-Želim spojiti ono što nosim iz rodnog kraja sa Sarajevom koje zna cijeniti sve ono što je lijepo, bez obzira o kojem se muzičkom žanru radi, kaže Jakša Jurjević. Jednostavno, ne mogu pobjeći od kancone. Ona je dio mene i mog života. Vjerujem da će i ovaj projekat pronaći svoj put do publike i da će pjesme nastaviti živjeti i kada mene više ne bude bilo.
U vremenu kada se muzika često mjeri prolaznim trendovima i trenutnom popularnošću, Jakša Jurjević ostaje vjeran vrijednostima koje ne stare. Njegove pjesme nisu stvarane za jednu sezonu, nego za godine koje dolaze. One nose emociju, kulturu, identitet i sjećanje, zbog čega mnoge od njih danas s pravom imaju status evergreena.
„Serenada ljetne noći“ zato nije samo novi album. To je još jedno poglavlje u bogatom stvaralačkom opusu umjetnika koji je čitav svoj život posvetio pjesmi, kulturi i čovjeku. To je priča o Mediteranu koji je ponio u srcu, o Sarajevu koje je prihvatio kao svoj dom i o muzici koja je postala most između ljudi, gradova i generacija.
Upravo zbog toga Jakov Jakša Jurjević ostaje jedan od onih rijetkih umjetnika čije stvaralaštvo ne pripada samo sadašnjosti. Ono je dio kulturne baštine i trajna vrijednost koja će nastaviti živjeti u pjesmi, baš onako kako je i sam poželio – da se pjeva i onda kada njega više ne bude bilo.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.