Kultura

Akademici ANUBiH na listi naučnika po uticaju citiranosti u svijetu

Povodom Svjetskog dana nauke za mir i razvoj, koji se obilježava 10. novembra, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANUBiH) ističe značaj nauke u razvoju društva i objavljuje da se 17 njenih članova nalazi među dva posto naučnika s najvećim uticajem citiranosti u svijetu, prema ažuriranom popisu koji je 19. septembra ove godine objavio Elsevier BV, jedan od najvećih svjetskih izdavača naučne literature.

FOTO: BOSNAINFO
FOTO: BOSNAINFO

Ova verzija bazirana je na SCOPUS snimku stanja od 1. augusta ove godine, koji uključuje podatke o citatima do kraja 2024. godine.

Popis je baziran na naučnoj analizi podataka dostupnih u Elsevierovoj citatnoj i bibliografskoj bazi SCOPUS.

Dostupna baza podataka sadrži standardizirane informacije o citiranosti, h-indeksu, hm-indeksu prilagođenom koautorstvu, citatima članaka na različitim pozicijama autora, kao i skupnom pokazatelju uticaja citiranosti.

Naučnici su klasificirani u 22 naučna područja i 174 naučne grane, a u analizu su uključeni svi koji su objavili najmanje pet radova. Odabir se zasniva na prvih 100.000 istraživača prema c-skoru (sa i bez samocitata) ili na procentnom rangu od dva posto najcitiranijih.

Na aktuelnom popisu naučnika koji su među dva posto najboljih na svijetu po uticaju citiranosti, kako u karijeri tako i za 2024. godinu, nalazi se 17 članova ANUBiH.

Članovi radnog sastava (redovni članovi i dopisni članovi): akademik prof. dr. Kemal Hanjalić, Odjeljenje tehničkih nauka; akademik prof. dr. Dejan Milošević, Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka; akademik prof. dr. Asif Šabanović, Odjeljenje tehničkih nauka; akademik prof. dr. Enver Zerem, Odjeljenje medicinskih nauka; dopisni član ANUBiH prof. dr. Semir Vranić, Odjeljenje medicinskih nauka.

Domaći članovi (članovi koji imaju državljanstvo BiH ali žive i rade u inostranstvu): prof. dr. Adnan Čustović, Imperial College Univ. London (UK); prof. dr. Dragan Damjanović, Ecole Polytechnique Fédérale de Lausanne (CH); prof. dr. Adnan Ibrahimbegović, Institut Universitaire de France / Université de Technologie de Compiègne (FR); prof. dr. Svjetlana Fajfer, Institut Jožef Štefan, Ljubljana (SLO); prof. dr. Mehmed Kantardžić, Univ. Louisville (USA); prof. dr. Asim Kurjak, Univ. Zagreb (CRO) i prof. dr. Mihra Taljanović, University of New Mexico School of Medicine (USA)

Inostrani članovi: prof. dr. Wilhelm Becker, Max Born Institute (DE); prof. dr. Miro Jakovljević, University of Zagreb, School of Medicine (CRO) i prof. dr. Dražen Prelec, MIT Sloan School of Management (USA).

Na popisu se nalaze i dva inostrana člana ANUBiH-a koji su preminuli: prof. dr. Boris Sket, University of Ljubljana (SLO) – preminuo 2023. godine, te prof. dr. Vadim Utkin, The Ohio State University (USA) – preminuo 2022. godine, saopćeno je iz ANUBiH.

Svake godine, 10. novembra svijet obilježava Svjetski dan nauke za mir i razvoj. To je ujedno prilika da se potvrdi ključna uloga nauke u unapređenju mira, održivog razvoja i dobrobiti svih ljudi.

Ideja o obilježavanju ovog dana potekla je sa Svjetske konferencije o nauci održane 1999. godine u Budimpešti, koju su organizovali UNESCO i Međunarodni savjet za nauku (ICSU). UNESCO je ovaj dan zvanično proglasio 2001. godine, a od tada se obilježava širom svijeta kao simbol posvećenosti nauci kao globalnom javnom dobru.