Dvije strane su jučer saopćile da prihvataju UN-ov zahtjev za uvođenjem trosatne “humanitarne pauze” kako bi se omogućila evakuacija povrijeđenih, no za sada nije poznato koliko su se tačno držale dogovorenog prekida vatre, piše BBC.
Ljekari su upozorili da je situacija u bolnicama u Kartumu izuzetno teška te da zbog sukoba medicinski radnici teško pristupaju ranjenicima. Prema navodima ljekarskog sindikata, do sada je smrtno stradalo gotovo 100 ljudi, a povrijeđeno je preko 1000.
Centralni komitet sudanskih ljekara je saopćio da je ubijeno 97 civila i na desetine pripadnika snaga sigurnosti. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) navodi kako je u do sada sukobu smrtno stradalo više od 83 ljudi, a povrijeđeno oko 1.100.
“Uplašeni smo, nismo spavali 24 sata zbog buke, kuća nam se trese. Brinemo se da ćemo ostati bez vode i hrane, i lijekova za mog oca dijabetičara”, rekao je Huda, stanovnik Kartuma, novinskoj agenciji Reuters.
UN-ov Svjetski program za hranu (WFP) obustavio je pomoć Sudanu nakon što su tri njegova radnika ubijena u borbama u Darfuru. Generaln sekretar UN-a Antonio Guterres pozvao je da se odgovorni “što prije privedu pravdi”.
Sukob tinja već sedmicama i sprječava bilo kakvo političko rješenje u toj zemlji, jednoj od najsiromašnijih u svijetu. Nakon narodne pobune u kojoj je 2019. svrgnut Omar al-Bašir, Sudan pokušava organizovati prve slobodne izbore nakon 30 godina diktature.
U državnom udaru kojim je u oktobra 2021. dokrajčena demokratska tranzicija, general Burhan i general Daglo, poznat kao “Hemedti”, udružili su snage kako bi srušili civile s vlasti. No u subotu je njihovo suparništvo preraslo u otvoreni sukob. Međunarodna zajednica opetovano poziva na primirje. Arapska liga i Afrička unija sazvale su vanredni sastanak.
Šta stoji iza ovih sukoba?
Sukobi su izbili uslijed očite borbe za vlast između dvije glavnih frakcija sudanskog vojnog režima. Sudanske oružane snage uglavnom su lojalne generalu Abdulfatahu al-Burhanu, de facto vladaru zemlje, dok paravojne jedinice Snaga za brzu podršku (RSF), zapravo milicijskih skupina, slijede bivšeg ratnog komandanta, generala Mohameda Hamdana Dagala, poznatog kao Hemedti.
Borba za vlast ima svoje korijene u godinama prije pobune 2019. godine, kojom je svrgnut diktatorski vladar Omar al-Bašir, koji je izgradio moćne sigurnosne snage i namjerno ih usmjerio jedne protiv drugih, piše The Guardian.
Kad su nastojanja da se prijeđe na demokratsku civilnu vladu propala nakon Baširova pada, konačni obračun se činio neizbježnim, a diplomati u Kartumu upozorili su početkom 2022. godine da strahuju od takvog izbijanja nasilja. Posljednjih sedmica napetosti su dodatno porasle.