Dok jedni automatski posežu za flašicom vode tokom dana, drugi se sjete da je popiju tek kada osjete jaku žeđ.
Sa svih strana čujemo da je voda izuzetno važna za naše zdravlje, ali rijetko ko zapravo zna koliko vode treba piti dnevno. Da li postoji univerzalna formula koja se može primijeniti na sve ili je potreba za vodom individualna stvar?
Važnost vode za ljudski organizamVoda čini približno 60 odsto naše tjelesne mase, što već samo po sebi govori koliko je važna za pravilno funkcionisanje našeg tijela. Ona nije samo tečnost koja utoljava žeđ, već esencijalni element koji učestvuje u svim ćelijskim procesima.
Svakodnevno gubimo vodu kroz disanje, znojenje, izbacivanje otpadnih materija i druge tjelesne funkcije. Zbog toga je neophodno redovno nadoknađivati izgubljenu tečnost, kako ne bi došlo do dehidratacije koja može ozbiljno narušiti zdravlje.
Uloga vode u našem organizmu je višestruka. Ona reguliše tjelesnu temperaturu, omogućava transport hranljivih materija do svih organa, pomaže u eliminaciji štetnih materija i toksina, održava elastičnost kože i podmazuje zglobove. Dovoljan unos vode je takođe povezan sa poboljšanim fizičkim i mentalnim performansama, boljim varenjem i održavanjem zdrave tjelesne težine.
Uobičajene preporuke za unos vodeČesto možemo čuti savjet da treba piti osam čaša vode dnevno, što bi bilo otprilike dva litra. Međutim, ova univerzalna preporuka nije naučno dokazana i ne uzima u obzir individualne razlike među ljudima.
Približno 20 odsto tečnosti unosimo kroz hranu, naročito kroz voće i povrće sa visokim procentom vode, poput lubenice, krastavca ili paradajza.
Dakle, ako od ukupnog preporučenog unosa oduzmemo tečnost koju dobijamo iz hrane, dolazimo do okvirne preporuke od tri litra tečnosti dnevno za muškarce i 2,2 litra za žene. Naravno, ove vrijednosti su samo orijentacione i mogu značajno varirati u zavisnosti od brojnih faktora.
Faktori koji utiču na potrebu za vodomPotreba za vodom je individualna i zavisi od mnogo različitih faktora. Neki od najvažnijih su:
Fizička aktivnost značajno povećava potrebu za vodom. Tokom vježbanja gubimo tečnost kroz znojenje, a taj gubitak je potrebno nadoknaditi. Prema Američkom koledžu za sportsku medicinu, trebalo bi dodati oko 350 ml vode na svakih 30 minuta intenzivne fizičke aktivnosti.
Klimatski uslovi i geografska lokacija takođe utiču na potrebu za vodom. U toplim i suvim područjima, ili tokom vrelih ljetnjih dana, potreba za vodom značajno raste zbog povećanog znojenja. U takvim uslovima, trebalo bi povećati unos vode za najmanje 500 ml dnevno.
Zdravstveno stanje je još jedan važan faktor. Određene bolesti i stanja, poput povišene temperature, dijareje, povraćanja ili infekcija urinarnog trakta, zahtijevaju povećan unos tečnosti. Takođe, trudnice i dojilje imaju povećanu potrebu za vodom.
Ishrana takođe utiče na potrebu za vodom. Konzumiranje slane, začinjene ili suhe hrane povećava potrebu za tečnošću, dok ishrana bogata voćem i povrćem već sama po sebi obezbjeđuje značajnu količinu vode.
Kako prepoznati nedostatak vode u organizmuJedan od najpouzdanijih znakova da vašem organizmu nedostaje vode je osjećaj žeđi. Međutim, žeđ se često javlja tek kada je tijelo već dehidrirano. Zbog toga je važno obratiti pažnju i na druge znake koji mogu ukazivati na nedostatak vode.
Boja urina je jednostavan i pouzdan indikator hidratacije. Urin svijetle boje ukazuje na dobru hidrataciju, dok tamniji urin sugeriše da je potrebno povećati unos vode. Naravno, uzimajte u obzir da određene namirnice, suplementi i ljekovi mogu uticati na boju urina.
Suva usta i usne, glavobolja, umor i vrtoglavica takođe mogu biti znaci dehidratacije. Ako primijetite ove simptome, vjerovatno vam je potrebno više vode. Neki ljudi često osjećaju glad kada su zapravo žedni, pa ako osjetite iznenadnu glad, iako ste nedavno jeli, probajte prvo da popijete čašu vode.
Dugoročni nedostatak vode može dovesti do ozbiljnijih problema, uključujući zatvor, probleme sa bubrezima, povišen krvni pritisak i holesterol, respiratorne probleme, pa čak i ubrzano starenje kože i pojačani celulit.
Iako je dehidratacija mnogo češći problem, moguće je i pretjerati sa unosom vode. Ovo stanje, poznato kao hiperhidracija ili trovanje vodom, javlja se kada unosimo više vode nego što naši bubrezi mogu da prerade.
Prekomjerni unos vode može dovesti do hiponatremije, stanja u kojem dolazi do razređivanja elektrolita u krvi, posebno natrijuma. Simptomi hiponatremije uključuju glavobolju, mučninu, povraćanje, konfuziju, grčeve u mišićima, a u težim slučajevima može doći do kome i čak smrtnog ishoda.
Međutim, važno je napomenuti da je hiponatremija rijetka i uglavnom se javlja kod ekstremnih situacija, kao što su maratonske trke ili prekomjerno konzumiranje vode u kratkom vremenskom periodu. Za većinu ljudi, rizik od dehidratacije je mnogo veći nego rizik od prekomjernog unosa vode.
Praktični savjeti za održavanje optimalne hidratacijeIako potreba za vodom varira od osobe do osobe, postoje određeni savjeti koji mogu pomoći svima da održe optimalnu hidrataciju:
Slušajte svoje tijelo i pijte vodu kada osjetite žeđ. Žeđ je prirodni mehanizam koji nam signalizira da je potrebno unijeti tečnost.
Rasporedite unos vode tokom dana. Umjesto da odjednom popijete veliku količinu vode, bolje je piti manje količine češće tokom dana.
Uvijek imajte vodu pri ruci. Nosite flašicu vode sa sobom gdje god da idete. Tako ćete lakše zadovoljiti potrebu za vodom čim se ona javi.
Pijte vodu prije, tokom i nakon fizičke aktivnosti. Ovo je posebno važno ako vježbate intenzivno ili u toplim uslovima.
Povećajte unos vode kada je toplo ili kada ste bolesni. U ovim situacijama, potreba za vodom je veća nego obično.
Jedite hranu bogatu vodom. Voće i povrće sa visokim sadržajem vode, poput lubenice, krastavca, paradajza ili narandže, može značajno doprinijeti ukupnom unosu tečnosti.
Koliko vode treba piti dnevno zaista zavisi od mnogo faktora i ne postoji univerzalni odgovor koji bi odgovarao svima. Iako opšte preporuke sugerišu oko 2,7 litara tečnosti dnevno za žene i 3,7 litara za muškarce, najbolji pristup je da slušate svoje tijelo i pijete vodu kada osjetite žeđ.
Takođe, obratite pažnju na boju svog urina i druge znake koji mogu ukazivati na nedostatak vode. Ako vam je urin taman, ako imate suva usta, glavobolju ili se osjećate umorno i bezenergetski, vjerovatno vam treba više vode.
Na kraju, imajte na umu da voda nije jedini izvor tečnosti. Čajevi, sokovi, mlijeko i druga pića takođe doprinose ukupnom unosu tečnosti, kao i hrana bogata vodom. Ipak, čista voda je najzdraviji izbor za održavanje optimalne hidratacije, jer ne sadrži dodatne kalorije, šećere ili druge sastojke koji bi mogli biti nepotrebni ili štetni za vaše zdravlje.