Problem imama u Njemačkoj nije nov. Njime se bavio i bivši ministar unutrašnjih poslova, političar hrišćansko-demokratske unije (CSU) Horst Seehofer, a preuzela ga je i nova ministrica ovog resora, SPD-političarka Nancy Feaser, koja je na zadnjoj konferenciji o islamu najavila konkretne mjere. Feaser želi postepeno reducirati slanje imama iz matičnih zemalja , sa ciljem da takvu praksu jednog dana i okonča.
Ona tu u prvom redu misli na Tursku jer smatra da turska vlada preko ovdašnjih džamija i vjerskih zajednica, džemata, vrši direktan uticaj na Turke koji žive u Njemačkoj. Njemačka vlada je u tu svrhu krajem 2019. godine osnovala “Islamkolleg Deutschland” kao specijalno odjeljenje Univerziteta u Osnabrücku, na kojemu se školuju njemački imami te ostali budući zaposlenici u džematima. Prema navodima ovog univerziteta, Turska trenutno plaća 800 do 900 imama i oni važe za najbolje plaćene imame u Njemačkoj.
Predsjednik Islamskog kulturnog centra Bošnjaka (IKB) u Berlinu, Meho Travljanin, smatra da je situacija kod bh. vjerske zajednice sasvim drugačija: „ Kod nas nema nikakvog direktnog uplitanja bh.vlade u poslove ovdašnjih džemata. Džemati biraju svoje imame preko Islamske zajednice BiH, koja im šalje prijedloge za odgovarajuće kandidate. Islamska zajednica je vjerska, a ne politička organizacija. A džemati sami plaćaju imame.“
Bošnjaci u Berlinu su se na vjerskoj osnovi počeli okupljati kratko prije početka raspada Jugoslavije. Tadašnji imam, Advan ef. Ljevaković je i danas imam u IKB-u. „Džematima u Njemačkoj Islamska zajednica šalje mahom imame obrazovane u BiH, na tamošnjim srednjim vjerskim školama, medresama ili Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, koji ima smjer specijaliziran za školovanje imama.No,biće interesantno kako će se to dalje odvijati, ukoliko Njemačka bude insistirala da dio imama bude školovan u Njemačkoj. Mi imamo sad jednu fazu u kojoj dobar dio ovdašnjih imama odlazi u penziju“, ističe Meho Travljanin.
Jaz između starije i novijih generacija
Za Prof. dr. Arminu Omeriku, direktoricu Instituta za islamske studije na Goethe-univerzitetu u Frankfurtu na Majni je ovaj problem veoma kompleksan. „Starija generacija će teško prihvatiti bilo kakve promjene, za nju je i bolje da se u dosadašnjoj praksi ništa ne mijenja. Pitanje je šta je sa mlađim generacijama. Koliko njima trebaju imami koji bolje poznaju njemačko društvo, vjerska i druga pitanja koja njih zaokupljaju i koliko je njima njemački jezik bliži nego maternji. Mislim da će ta mlađa generacija tražiti neke odgovore iz vlastitog konteksta i pitanje je da li imami školovani u BiH njima mogu dati odgovore na ta pitanja“ каže Omerika za DW.
Omerika je, kaže za sebe, neka „srednja generacija.“ 1991.godine je kao 15-godišnjakinja iz Mostara došla u Njemačku, studirala između ostalog i islamske nauke, promovirala te, pored Njemačke, predavala i na univerzitetima u SAD-u te Švajcarskoj. No, pored ovih generacija, postoji još jedna nova, dodaje ona. „To su ljudi koji sad dolaze u Njemačku kao nova radna snaga. Inženjeri, doktori i drugo medicinsko osoblje. Oni su socijalizirani u BiH i jedna su vrsta osvježenja tradicionalnih vjerskih zajednica“.
Novi izazovi za ovdašnje džemate
I politolog iz Düsseldorfa Erdin Kadunić, smatra da ovdašnji džemati stoje pred svojevrsnim novim izazovima. Za njega je glavno pitanje da li će džemati, odnosno njihovi članovi željetiimame školovane u Njemačkoj. „Najveći broj sadašnjih džematlija su stariji ljudi kojima je jako važno da se vjerske poruke, hudbe, odvijaju na bosanskom jeziku. Za te ljude je džamija ne samo vjersko već i kulturološko mjesto, mjesto gdje se susreću, dovode svoju djecu i unuke, u kojima se govori i uči maternji jezik. Rijasetu islamske zajednice BiH je u interesu da imami školovani u BiH i dalje dolaze u Njemačku. No, ovdje će važnu ulogu igrati i odluke njemačke vlade. I bošnjački džemati će morati etablirati ove odluke“, kaže Kadunić.
Kadunić je kao dijete s porodicom došao u Berlin, studirao na Slobodnom univerzitetu, radio devet godina u Sarajevu, nakon čega se vratio u Njemačku. Koordinator je Instituta za geopolitiku, ekonomiju i sigurnost (IGES), i sam vjernik i time dobar poznavalac vjerske tematike i u BiH i u Njemačkoj. I za njega je kao i za Arminu Omeriku veoma interesantno koliko će i kako novi „gastarbeiteri” promijeniti bošnjačke vjerske zajednice u Njemačkoj. „ I oni će u džematima prvo tražiti dio domovine kao i stari gastarbeiteri, ali su oni znatno obrazovaniji“, ističe Kadunić.
Armina Omerika kaže da se ne smiju zaboraviti niti drugi sadržaji koje vjerske zajednice pružaju svojim članovima, jer su one za njih i jedna vrsta socijalne skrbi i dušebrižništva.
“Bilo bi veoma važno da se za ove zadatke angažuju osobe koje su školovane u Njemačkoj, jer one mogu daleko bolje pomoći onima kojima je ova vrsta pomoći potrebna“, kaže Omerika.
Ona tu vidi potencijal za veću ulogu žena u okviru džemata. Da li sebi ona može predstaviti da žene u tim zajednicama budu i imami, odnosno imame? „ To je više kulturološko pitanje i pitanje odnosa moći. Ne vjerujem da će se tu u okviru zajednice Bošnjaka nešto brzo promijeniti. No, pitanje je i koliko same žene žele postati imame. U Njemačkoj je to drugačije. Malom broju ljudi je poznato da je jedna žena bila imama u njemačkoj islamskoj zajednici u Hamburgu. To je Halima Krausen, koja je kao djevojka konvertirala na islam“, objašnjava Omerika.
A da li bi jednog dana Reis-ul-ulema Islamske zajednice BiH mogla biti žena? Meho Travljanin i Erdin Kadunić navode da je u Rijasetu IZ u Sarajevu bila jedna linija koja je diskutovala o ovoj mogućnosti. No, da li će to sadašnje generacije nekad i doživjeti, ostaje pitanje za budućnost. To bi sadašnju njemačku ministricu unutrašnjih poslova Nancy Feaser sa sigurnošću veoma obradovalo. Ona je naime, prva žena u Njemačkoj koja obnaša ovu funkciju.