Prethodna dva dijela te kampanje bila su usmjerena na femicid odnosno prevenciju femicida te na odgovorno vlasništvo nad oružjem.
Kako se navodi u saopćenju za javnost, mnogo građana saznalo je tako, u četvrtak na Ilidži, od policijskih službenika korisne informacije o toj temi. Naglašeno je da MUP Kantona Sarajevo nije završio niti s jednom od tri faze jer su opasnosti i dalje prisutne.
Također je istaknuto da je cilj doprijeti do svih starosnih grupa, jer se u praksi pokazuje da djeca i mladi iz neznanja pristupaju vatrenom oružju, dok su stariji i odrasli samouvjereni i misle da mogu kontrolisati sve okolnosti pod kojima čuvaju legalno i nelegalno oružje. Djeca i mladi potom su mogli provjeriti nivo znanja i stavove o toj temi, na kvizu koji je upriličen za njih.
Brojni incidenti sa smrtnim ishodima i teškim ozljedama koji su se u proteklom periodu desili u BiH i regionu bili bi spriječeni da nije bilo nelegalnog oružja koje se našlo u pogrešnim rukama. Vatreno oružje je “krivac” za više od polovine ubistava koja se počine u BiH, od čega se u više od 95 posto slučajeva koristi nelegalno vatreno oružje.
Kako se navodi, prisutnost vatrenog oružja u domaćinstvu predstavlja izravnu prijetnju sigurnosti porodice i povećava rizik od teškog povređivanja i ubistva. Muškarci, starosti od 19 do 35 godina, počine oko 40 posto svih ubistava vatrenim oružjem za šta najčešće bivaju kažnjeni dugogodišnjim zatvorskim kaznama.
Veliki broj relevantnih zakona u BiH prepoznaju amnestiju od sudskog procesuiranja svakog ko dobrovoljno preda oružje u nelegalnom vlasništvu. Mogućnost predaje bez sankcija zakon dozvoljava ukoliko protiv osobe koja je u posjedu nelegalnog vatrenog oružja prethodno nije pokrenuta policijska aktivnost odnosno istraga po tom pitanju.
Zakoni također sadrže kaznene odredbe kojima su zaprijećene kazne onima koji u posjedu drže nelegalno oružje i propuste da ga na vrijeme predaju te tako izbjegnu nesreće, ali i krivično gonjenje. Nezakonito držanje oružja je krivično djelo za koje su predviđene višegodišnje zatvorske kazne u trajanju i do deset godina, novčane kazne od 500 do 5.000 KM koje se izriču posebnim zakonima, kao i trajno oduzimanje oružja.
U saopćenju za javnost ističe se da su, tokom 2022. godine policijski službenici u BiH, oduzeli 1.234, a godinu ranije 1.396 komada oružja.
Neodgovorne osobe, koje su bile u posjedu nelegalnog oružja, suočile su se sa odgovarajućim sankcijama. Dobrovoljno predato kao i oduzeto oružje se kontrolisano uništava i od 2016. godine je uništeno 25.588 komada i pripadajućih dijelova oružja. Da bi se stvorilo sigurno okruženje za sve u Bosni i Hercegovini, od ključne je važnosti smanjiti broj oružja u nelegalnom posjedu građana. Oružje je uvijek opasno. Podsjećamo i one koji legalno posjeduju oružje da ga nikada i nikako ne ostavljaju bez nadzora, posebno ako u bližoj okolini imaju djecu i mlade. U proteklim godinama u Kantonu Sarajevo nemamo značajnu količinu dobrovoljno predatog oružja, ali značajan je svaki komad koji bude sklonjen iz nelegalnog posjeda – rekla je glasnogovornica MUP-a KS Mersiha Novalić.
U Kampanji ‘Poštuj život, ne oružje’ učestvuju MUP Republike Srpske, svih deset kantonalnih ministarstava unutrašnjih poslova u FBiH, te Policija Brčko Distrikta BiH, uz kontinuiranu informisanost Koordinacionog odbora za kontrolu malog oružja i lakog naoružanja (SALW) u BiH. Činjenica da u BiH postoji toliko policijskih agencija koje se brinu za sigurnost i učestvuju u ovoj kampanji govori o složenosti sigurnosnog sistema. Zakoni o držanju, nabavci i nošenju vatrenog oružja u BiH jesu donekle različiti. Međutim, ono što ne poznaje administrativne granice i razlike između uređenja u zakonskom smislu jeste da je oružje opasnost koja nikad ne spava i da može biti kobno po sve nas – mlade, stare, muškarce, žene, bez izuzetka – zaključuje Novalić.
Javna događanja, koja promovišu kampanju podizanja svijesti o SALW-u, bit će održana i u Konjicu, Brčkom, Orašju, Bihaću, Goraždu, Tešnju, Tuzli, Tomislavgradu, Ljubuškom i drugim gradovima u BiH – tokom februara i marta 2024. godine.
Kampanja je podržana kroz projekt ‘Prevencija i smanjenja posjeda ilegalnog oružja u BiH’, kojeg finansiraju Njemačka, Švedska, Nizozemska, Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Norveška, kao i EU, kroz Multilateralni povjerilački fond Ujedinjenih nacija (MPTF), a provodi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u BiH