Ekonomija

Kako zaštititi tržište rada u BiH i spriječiti odlazak stranih kompanija

U samo mjesec dana četiri velike domaće kompanije u Bosni i Hercegovini zatvorile su pogone, a peta to najavljuje.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Sve više radno sposobnog stanovništva odlazi, ali i kompanije i poslodavci. Kako ćemo očuvati radnu snagu ako ne možemo obezbijediti radna mjesta dostojna poštenog rada. Da li je bh. ekonomija u krizi?

Svoje pogone, između ostalog, zatvorila je i tekstilna bh. kompanija Alma Ras, a 52 radnika su ostala bez posla. U sektorima tekstila, kože i obuće dešava se pad potražnje i zasićenost na evropskom tržištu. Sve više kompanija zatvara pogone u BiH.

“Mi smo konkretno u Petrovcu imali novi ugovor međutim nismo osigurali dovoljan broj radnika da bi započeli proizvodnju, većina radnika je uspjela da pronađe zaposlenje kod drugog poslodavca”, kaže Rasim Memagić iz kompanije Alma Ras

Vlada Federacije BiH priprema set fiskalnih zakona koji bi trebali olakšati poslovanje privrednim subjektima.

“Bez rješenja u Parlamentu, bez usvajanja zakonskih rješenja Vlada ne može praviti nikakvu konkretnu reformu. To su stvari koje nam predstoje a tiču se zakona o porezu na dohodak i doprinosima, tiču se minimalne plate, tiču se onoga što cijenimo jako važnim i za šta će nam trebati više vremena nego za ova zakonska rješenja, a to je pitanje uvođenja online fiskalizacije”, izjavio je premijer FBiH Nermin Nikšić

Iz Sindikata očekuju da minimalna plata za radnike bude takva da ih zadrži u Bosni i Hercegovini.

“Mi očekujemo da konačno Vlada Federacije pozove Sindikat, Udruženje poslodavaca i da pogledamo ove zakone koji će regulisati minimalnu platu, čekali smo šest, sedam godina na donošenje ova dva zakona”, govori Samir Kurtović iz Saveza samostalnih sindikata BiH

“Ona su na netu platu preko 70 posto i za svaku marku koja se poveća plata 70 feninga ide u fondove, ide da kažem državi. Minimalna plata pod ovim uslovima kakvi danas jesu ja mislim da je to neodrživo i da je to nemoguća misija, to bi imali najmanje 50 do 60 radnih mjesta manje”, mišljenja je Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH

O povećanju minimalne plate na 1000 maraka teško da se može govoriti zbog prevelikih opterećenja pooslodavaca.

I ako najavljeni zakoni Federalne vlade budu usvojeni, oni bi mogli biti teško provodivi zbog toga što u BiH nema jedinstvene ekonomske politike, smatra struka. Najavljeni set zakona koji je trenutno trag nade poslodavcima trebao bi do kraja mjeseca biti u parlamentarnoj proceduri, piše BHRT