Nedavni komentar međunarodnih istraživača u The Lancet Neurology naglašava da povećanje temperature dovodi u pitanje sposobnost tijela da regulira toplinu i remeti funkcije živčanog sistema. Očekuje se da će klimatske promjene pogoršati neurološka i psihijatrijska stanja kao što su Alzheimerova bolest i shizofrenija.
Istraživanja pokazuju da kognitivne sposobnosti počinju opadati na 26 °C. Neki stručnjaci vjeruju da više temperature mogu smanjiti aktivnost parasimpatičkog živčanog sistema i nivoa kisika u krvi, što dovodi do smanjene kognitivne funkcije.
Dr. Kimon Bekelis, voditelj neurointervencijskih službi u Catholic Healthu na Long Islandu, za Verywell Health napominje da, iako su točni razlozi kognitivnog pada na ekstremnoj vrućini nejasni, trenutne studije istražuju vezu između neurotransmitera i izloženosti toplini, prenosi Dnevnik.hr.
Toplinski valovi mogu biti opasni, čak i ako ste mladi
Naš živčani sistem funkcionira poput mreže električnih kablova, a toplina može utjecati na električnu vodljivost, objasnio je Bekelis. Naglasio je važnost praćenja mentalnog zdravlja tokom toplinskih valova jer se stanja poput depresije i tjeskobe mogu pogoršati.
Dugotrajno izlaganje toplini može dovesti do toplinskog udara, što ima posljedice za fizičko i mentalno zdravlje. Određeni lijekovi, poput antipsihotika i invaliditeta poput ozljeda leđne moždine mogu oslabiti sposobnost tijela da regulira toplinu, zbog čega čine pojedince ranjivijima tokom ekstremnih vrućina.
Kako se zaštititi od ekstremne vrućine?
Tokom toplinskih valova ključno je boraviti na klimatiziranim mjestima i hidrirati se. Onima koji imaju problema s regulacijom topline rashladni prsluci mogu pomoći u snižavanju tjelesne temperature.
Bekelis je primijetio da, iako su rasprave o sigurnim temperaturnim rasponima za rad mozga u toku, ne postoji konačan siguran prag za sve. Ljudi koji žive u toplijim klimama, poput Floride, često se prilagođavaju višim prosječnim temperaturama, iako su ekstremne temperature i dalje izazovne.
Jun Wu, profesor okoliša i zdravlja na radu na Univerzitetu California-Irvine, istaknuo je ograničenu dostupnost rashladnih skloništa i njihovu neadekvatnu distribuciju. Mnoga skloništa rade u ograničeno vrijeme, što možda neće zadovoljiti potrebe onih najugroženijih.
Wu je naglasio potrebu za promjenama politike i infrastrukture kako bi se ublažili zdravstveni rizici povezani s vrućinom. Lokalne vlasti mogu pomoći sadnjom drveća, bojanjem krovova i cesta u svjetlije boje te provedbom zelenog planiranja za smanjenje topline i onečišćenja zraka.