Ekonomija

Kako brati trešnje, a kako ih čuvati poslije berbe? Evo korisnih savjeta

Ako se plodovi čuvaju u prostoriji sa niskom relativnom vlažnošću, može se desiti da peteljke masovno otpadnu, pa zato trešnje i u najpovoljnijim uslovima ne treba čuvati duže od sedam do osam dana.

FOTO: UNSPLASH
FOTO: UNSPLASH
Ilustracija

Trešnja (Prunus avium L.) se bere kada su plodovi sasvim zreli i to kako za svježu potrošnju, tako i za raznovrsnu preradu. Ne smiju se brati oni koji su prezreli, jer su mekani i lako pucaju. Jedino za slanje na udaljenija tržišta beru se onoliko dana prije potpune zrelosti koliko će provesti na putu.

Ukoliko se beru prerano, bit će manje krupnoće, boja pokožice bit će svjetlija, a time i lošijeg izgleda i okusa, sa manjim sadržajem šećera. Potrošači zato postaju manje zainteresovani za njih, a time je i ekonomska dobit niža ili uopšte ne može da se realizuje prodaja. Ranija berba od optimalne (na početku pune zrelosti) je opravdana samo kod ranijih sorti, jer se postiže viša cijena na tržištu, ali treba imati u vidu da trešnje ne dozrijevaju poslije berbe.

Kako organizovati berbu?

Berba se obavlja samo po suhom vremenu. Za svježu potrošnju beru se plodovi sa peteljkama, a za preradu bez peteljki i to bilo rukom ili trešenjem tresačima. Sorte šarenog ploda, a posebno žute, treba pažljivo brati hvatanjem za peteljku, a ne za plod jer se time izbjegavaju ožiljci na plodu.

Trešnju namijenjenu svježoj potrošnji treba brati direktno u ambalažu u kojoj će se i prodavati, bez presipanja i oštećenja. Prilikom berbe, trešnje se klasiraju u ekstra, prvu i drugu klasu. Berba treba da se obavi u roku od nekoliko dana. Jedan radnik može dnevno da nabere do 100 kg, a trešenjem i dva puta više uz pomoć malih vibracionih tresača. Na većim plantažama berbu treba početi nešto ranije i organizovati tako da i posljednja stabla budu pravovremeno obrana. Optimalno je 40 do 50 radnika dnevno u trajanju četiri do pet dana ili 200 radnika/ha na dan.

Pročitajte još

Bere se po oblačnom vremenu, a ako su dani sunčani sa visokim temperaturama posao treba prekinuti od 13 do 15 sati zbog omekšavanja plodova i velikog iscrpljivanja i biljke i berača.

Pomoću tresača (tri puta tri sekunde) obavlja se mehanizovana berba. Prethodno se stabla tretiraju etrelom ili etefonom 14 dana pred berbu. Koncentracija iznosi 300 – 500 ppm, odnosno 0,42 – 0,72 litre u 378 litara vode.

Transport trešanja

Duži transport se obavlja u vagonima ili kamion hladnjačama. U ostalim slučajevima traktorskim prikolicama ili kamionima. Preporučljivo je da se transport trešanja od voćnjaka do sabirnog centra obavlja u najviše dva do tri reda gajbica.

Obrano voće je potrebno prevesti od voćnjaka do skladišta u što kraćem vremenu, a zatim ih rashladiti. Proizvođači treba da imaju u vidu da se oni često beru u periodu visokih temperatura i da su sami dosta zagrijani, te je vrlo bitno što prije ih ohladiti. Transport od voćnjaka do mjesta čuvanja ili pakovanja ne bi trebalo da bude duži od šest do osam sati, a voće mora biti zaštićeno od direktnog sunca. Pri kretanju neravnim poljskim putevima, transportno sredstvo ne smije da se kreće velikom brzinom da ne bi došlo do oštećenja plodova. Ukoliko je put do hladnjače odnosno distributivnog centra duži od četiri do šest sati, onda moraju da se transportuju u vozilu sa rashladnim sistemom.

Ukoliko ne postoji hladni lanac, odnosno ako se plodovi od hladnjače do kupca prevoze prevoznim sredstvima bez sistema za hlađenje, ne treba ih ni rashlađivati prije prodaje. Zbog kondenzacije na površini trešnje i naglog ubrzanja disanja, njihova stopa propadanja bit će vrlo velika.

Čuvanje plodova

Ovo voće se čuva samo interventno, dok se prilike na tržištu ne poboljšaju ili ako ne mogu da se u roku od tri do pet dana prerade ukupne količine. Za čuvanje su pogodniji plodovi tamno obojenih sorti čvrstog mesa nego sorte svijetle boje koje često poslije skladištenja gube boju i ne koriste se za stonu upotrebu.

Naši rezultati pokazuju da je kvalitet najbolji poslije osam dana čuvanja na 0°C i 10 posto CO2 ili 0°C i 20 posto CO2 sa oko 10 posto kiseonika i 85 do 95 posto relativne vlažnosti zraka. Tokom čuvanja se mogu javiti mekana ulegnuća, kao i potamnjivanje pokožice poslije skladištenja.

Ako se plodovi čuvaju u prostoriji sa niskom relativnom vlažnošću, može se desiti da peteljke masovno otpadnu, pa ih zato i u najpovoljnijim uslovima ne treba čuvati duže od sedam do osam dana, piše Agroklub.