Rođen je u Sarajevu. Dječačke snove gradio je na fudbalskom terenu, igrajući za sarajevski “Željezničar”, a kasnije beogradski OFK. Zbog povreda je bio primoran napustiti fudbal i okrenuti se muzici. Iza njega je petnaestak albuma i više singl pjesama. Krajem 70-ih godina odlučuje se, isključivo, za narodnu muziku isevdah.
Iako već duže vrijeme nije objavio novi album, nije se odrekao onoga što najviše voli-muzike. U tišini priprema nove snimke kojima će, u sklopu obilježavanja 45-te godišnjice rada, obradovati svoju publiku i još jednom podsjetiti na značaj estrade u očuvanju kulture i identiteta Bosne i Hercegovine.
Susret sa Raletom Čajćem 1979. godine bio je prekretnica u njegovom, profesionalnom, bavljenju muzikom. Album „Mala moja Irena“, nastao iz njihove saradnje, širom mu je otvorio estradna vrata, te su pozivi za nastupe počeli stizati sa svih strana. Slijedi potom saradnja sa Mišom Markovićem i drugim hitmejkerima, snimanje novih albuma… Hitovi poput „Dva su srca u Bosanca“, „Sarajevo moje vraćam se ko čovjek“, „Pjevaj srce“, „Tvoj lik još me prati“, „Kuda ideš oko moje“, “Dosta mi je bilo kafana i pića”, “Nova ljubav”, nizali su se jedan za drugim i u mnogome su obilježili njegovu višedecenijsku estradnu karijeru.
Tokom rata u BiH 1992.-1995. godine, sa grupom saradnika, kolege sa estrade okuplja u okviru udruženja “Sarest” (Sarajevska ratna estrada) koji se tako, pored puškom, uključuju u kulturni otpor protiv agresije. Svojom pjesmom dizali su moral bosanskohercegovačkih boraca.
U drugoj polovini devedesetih godna put ga, privremeno, odvodi u Evropu, a potom i u Ameriku. Iako je tada bio daleko od svoje domovne Bosne i Hercegovine nije se odrekao onog što najviše voli da radi. Nije se odrekao pjesme. Nastavlja sa snimanjima albuma, video spotova, pojavljuje se na nekim festivalima na kojima je osvajao nagrade. Nastavio je to činiti i po povratku u Bosnu i Hercegovinu. Pokušavao je čak napraviti iskorake u ugostiteljstvu. No, nije išlo te se s toga u potpunosti posvetio pjesmi.
-Svaki susret sa publikom za mene je pravi doživljaj, kaže Mirsad Jarović. Ljudi me prihvataju kao svog najrođenijeg te mi se srce prosto otvori i ne znm stati sa pjesmom. Publika traži svaku moju pjesmu bez obzira je li ona tek nastala ili je snimljena prije više godina. Znak je to da sam do sada u odabiru melodija uvijek znao odabrati one koje imaju umjetničku vrijednost, pjesme koje vrijeme ne može pregaziti. Trudiću se da takvih pjesama bude i na mojim novim projektima. Neću ići na ruku komercijali makar pjevao samo u operskim salama.
Svojim raskošnim glasom i kvalitetom interpretacije Jarović je znao našu pesmu-sevdalinku na najbolji način približiti novoj generaciji slušalaca, te na taj način ne dozvoliti da ona ode u zaborav.
-Nisam od onih koji se kunu u našu tradiciju, a na nastupima i audio projektima se “ubiše” oponašajući ritmove i melodije iz tuđih avlija. U odabiru melodija ne trebamo bježati od sevdalinke, od izvora na kojem se treba napajati svaki autor koji želi, iole, da bude uspješan. U vrijeme kada mlada generacija luduje za kompjuterima, automobilima i ima sasvim druge sklonosti, treba stvarati i izvoditi pjesmeprilagođene njihovom stilu života, pjesme u kojima se oni mogu prepoznati i sa kojima se mogu identifikovati.
Život te nije mazio?
-Kao i mnoge druge. Ipak, nisam gubio nadu. Znam šta mogu i koliko vrijedim. Znam da publiku neću prevariti i izneveriti. Za sada ona to zna da cijeni. Aplauzi publike su najbolji orijentir u poslu. Oni mi ne dozvoljavaju da zbog samozadovoljstva stanem i ne ulazim u nove audio i video projekte.
Inače, Mirsad je perfekcionsta, veliki borac koji teško odustaje od cilja za koji se opredijlio. To je očto i rezultiralo njegovim dugogodišnjim hodom i kvalitetnim tragom koji je ostavio na estradnoj sceni. Nije lako ovoliko vremen ploviti uspješno po nemirnim estradnim vodama. S obzirom sa kakvim žarom on prilazi svakom poslu, zasigurno će, još dugo imati šta da nam pjesmom kazuje. On je cijelog sebeposvetio pjesmi, kako to u jednoj od njih i kaže „Srcem, srcem sam pošao”. Na trnovitom estradnom putu pratile su ga mnoge prepreke, brojni filteri strogih kriterija koje su nametale diskografske kuće, koncertne poslovnice, radio i TV stanice…
No, njegovo htijenje i znanje, prepoznavali su ljudi sa kojma je sarađivao, poput legendarne Radojke Živkovć, uz koju je pjevački stasavao, Radio tevizije Sarajevo, gdje je prošo stroge audicije, do sjajnog autora Raleta Čajića, koji je jednako, kao i Mirsad, dožvljavao muzku. Kretanje stazama srca i duše često vodi uz najstrmiju uzbrdicu. Znao je on to dobro. Međutim, kad se popne na takvu stazu, onda su slatki osjećaji uspjeha. Često je stizao do one ivice na kojoj se dalje odustaje od svega. Međutim, on nije odustajao i evo dosegao je 45 godina estradnog rada. Pjesme koje je snimao i pjevao bile su hitovi, a neke su sada već „evergrini“.
Ne brineš samo o vlastitom statusu?
-Ne, nastavlja Jarović. Prije nekoliko godina inicirao sam formiranje Udruženja za čuvanje, njegovanje i promociju patriotskog muzičkog stvaralaštva “To se pamti” i postao njegov predsjednik. Zbog toga dam pomalo zapostavio svoju višedecenijsku estradnu karijeru, ali ne žalim, jer kroz rad Udruženja postepeno ostvarujem programske ciljeve i vraćam pažnju javnosti na ono što je plejada pjevača, muzičara idrugih estradnih radnika učinila za odbranu domovine. Za buduće generacije već smo ostavili projeke poput knjige “I pjesmom se Bosna branila, autora Eseta Muračevića i dokumentarni film “Sarest” koji afirmišu narodnu i zabavnu muziku, autore i izvođače, sa posebnim osvrtom na muzičko stvaralaštvo i javne nastupe tokom rata u našoj zemlji. U tim projektima su priče o ulozi onih koji su ostali vjerni svom gradu i svojoj domovini Bosni i Hercegovini, o ulozi onih koji su, osim oružjem, i kulturnim otporom pokazali kako se Bosna branila i pjesmom, a čije su se zasluge, nakon rata, počele zaboravljati. Istina, da smo danas složni onako kako smo bili tokom rata u BiH, zasluge estradnih radnika bi, zasigurno, bile drugačije tretirane.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.