Pojedini detalji nisu nepoznati javnosti, već dugo se čuju glasine o velikom raskolu među užim krugom lidera Rusije Vladimira Putina, ali sada se po prvi put čuju imena njegovih potencijalnih nasljednika.
Šef ukrajinskih obavještajaca Kiril Budanov, kog Rusija smatra glavnim krivcem za eksploziju na Krimskom mostu, rekao je da su Dmitrij Patrušev i Sergej Kirijenko ključna imena kada je reč o eventualnom nasljedniku Putina, prenosi Nova.rs.
Nakon aneksije četiri ukrajinske oblasti, ali i navodnog povlačenja iz grada Hersona, koji čini okosnicu ruske vojske na jugu Ukrajine, glasine o nezadovoljstvu ruskih moćnika čuju se kao nikada prije.
Te navode komentarisao je, ali i potvrdio šef ukrajinske obavještajne službe (SBU) Kiril Budanov. Njega je Kremlj nedavno označio kao glavnog krivca za eksploziju na Krimskom mostu, zbog čega je više ljudi uhapšeno.
Prema riječima Budanova, elita Kremlja nije bila za aneksiju ukrajinskih oblasti – Herson, Zaporožje, Donjeck i Lugansk, prije nego što potpuna kontrola nad tim teritorijama bude obezbjeđena. Putin je, uprkos protivljenju, odlučio da ipak potpiše aneksiju, što je navelo mnoge visoko pozicionirane ruske zvaničnike da razmisle o podršci lideru Kremlja.
Iako se ranije spekulisalo da je prvi na listi za Putinovog nasljednika bivši predsednik Dmitrij Medvedev, Budanov kaže da on nije ni u opticaju.
Umjesto njega, kao glavnog kandidata pomenuo je Dmitrija Patruševa, sina Nikolaja Patruševa, aktuelnog sekretara Saveta bezbednosti Rusije. Pored toga, Patrušev i Putinov 30-godišnji saveznik kog je upoznao za vreme službe u KGB-u.
Do sada nepoznato ime koje je Budanov pomenuo je Sergej Kirijenko. On trenutno zamjenik šefa kabineta Vladimira Putina, a već decenijama obavlja razne funkcije u Kremlju. Premijer Rusije bio je 1998. godine u vrijeme vladavine Borisa Jeljcina.
Kirijenka mnogi smatraju arhitektom politike aneksije ukrajinskih teritorija, koji ne bi imao ništa protiv da u nekom momentu ima i ulogu vladara, ne samo savjetnika.
„Kirilenko se vidi u fotelji. On sebe vidi kao nasljednika u koliko-toliko mirnom prenosu vlasti“, rekao je Budanov.
O nezadovoljstvu onih koji se u Rusiji nazivaju „siloviki“ ili „silni“ govori se već duže vrijeme. Neki od njih su istupili i javno, a u kritikama ratnog dejstva Rusije i „slabom“ reakcijom Vladimira Putina prednjače lider Čečenije Ramzan Kadirov i vođa paravojne formacije Vagner Jervgenij Prigožin.
Kadirov se nedavno požalio da je ruski odgovor na ukrajinske napade bio „slab“, napominjući da Rusija mora „da izbriše ukrajinske gradove sa lica zemlje“.
Istog stava je i Prigožin, koji je oštro kritikovao rusko ministarstvo odbrane i ministra Sergeja Šojgua.Prigožin je navodno optužio rusko Ministarstvo odbrane da se uveliko oslanja na Vagnerove snage, dok nije uspjelo da finansira svoju vojsku i osigurati potrebne resurse.
Nekadašnji saveznik Vladimira Putina, a sada izgnani protivnik Mihail Hodorkovski upozorio da je ruska elita bijesna. Kako je istakao bivši oligarh, nedavni gubici na frontu predstavljaju otrežnjujuće iskustvo za ruskog predsednika, koji je navikao na slijepu podršku svih svojih saradnika, ali i građana Rusije.Međutim, sada se situacija preokrenula, a bogati Rusi zabrinuti su za svoju budućnost zbog sve jačih sankcija Zapada i izolacije Rusije.
„Elite znaju da će, kada Putin jednog dana ode, oni izgubiti radna mjesta ako ne i život“, kaže Hodorkovski, koji ističe da je ta nesigurnost ruskih elita intenzivirana ratom u Ukrajini.
„Ako ukrajinska vojska nastavi da napreduje, nad ruskim zvaničnicima se sve više nadvija smrtna pretnja koja bi mogla postati toliko ozbiljna da će ga prisiliti da ode. To je jedna od mogućnosti. Putin to razume i u strahu je od toga. Za Putinove ljude novost je mogući ružan razvoj događaja u ratu, te da bi svi mogli u tome teško stradati“, kaže Hodorkovski.
Dodaje kako su pripadnici ruske elite svjesni da Putin svojim „ludačkim“ potezima, poput prijetnje nuklearnim oružjem, ratnim gubicima te masovnom mobilizacijom, postaje prijetnja ne samo njima, već i članovima njihovih porodica.
Hodorkovski, bivši vlasnik ruskog naftnog diva Jukosa i nekada najbogatiji čovek u Rusiji, poslat je u zatvor u Sibiru 2003. godine, nakon što je počeo javno da govori o korupciji. Putin je time tada poslao jasnu poruku da su oligarsi sigurni pod uslovom da budu tihi.
Putin je 2021. godine potpisao zakon koji mu omogućuje da na vlasti ostane do 2036..