Građani su ispred zgrade OHR-a još jednom jasno poručili visokom predstavniku, Christianu Schmidtu da ne žele živjeti u državi u kojoj svi neće imati jednaka prava i u kojoj se preferira jedna politička opcija.
Bliži se kraj roka koji je Schmidt postavio pred bh. političare da se dogovore ili kako je ranije najavio, slijedi nametanje rješenja.
Đuro Kozar, vojno-politički analitičar, smatra da su građani na ranija dva okupljanja dali do znanja šta misle o pripremama takvog zakona, koji visoki predstavnik još nije donio, a ima pravo na to po Bonskim ovlastima.
“Mislim da to on neće uraditi, ili bi se moglo desiti poslije izbora. Pitanje je kakav će biti smisao i šta će biti glavna orjentacija visokog predstavnika kada je riječ o hrvatskim interesima. Danas je Hrvatski narodni sabor dao saopćenje u kojem se protivi okupljanjima. Okupljanje je pravo građana i treba da se okupljaju kad god nisu zadovoljni onim što se priprema. U svakom slučaju, dobro je da su se građani i danas okupili, i da je organizator nevladina organizacija”, kaže Kozar.
Smatra da je cenzus koji je bio 5 posto, bio je potpuno neprihvatljiv. To bi značilo da bi isključili Hrvate koji nisu u HDZ-u iz Tuzlanskog, Sarajevskog, Goraždanskog kantona.
“Bila bi puna diskriminacija građana koji se izjašnjavaju kao hrvati a nisu u HDZ-u. Htjeli su ići na ruku onim kantonima sa hrvatskom većinom, da bi oni bili vlast u Domu naroda Federacije BiH. Očito je da je vjerovatno i u OHR-u shvaćeno da nije prirodno da se tako uradi. Sad je cenzus manji, na 3 posto. Ne bi trebalo isključiti učestvovanje svih kantona u Domu naroda koji su u okviru FBiH. Bilo bi dobro da se čuju glasovi iz kantona gdje su Hrvati u manjini”, kazao je.
Dodaje da se iz Hrvatske se nekoliko godina uveliko lobira da se izmijeni Izborni zakon u BiH, na način da to ide na ruku jednom, hrvatskom narodu.
Kako pojašnjava on, u toku su borbe velikih sila koje žele nametnuti odluku Christianu Schmidtu.
“Međutim, i u međunarodnoj zajednici su svjesni koje bi štetne posljedice izazvalo takvo nametanje zakone i koliko bi to doprinijelo diskriminaciji određenih naroda”, rekao je Kozar za Hayat.