Dana 20. jula 2023. godine bit će obavljena kolektivna dženaza za dvije identifikovane prijedorske žrtve.
“Imate ponovo priliku na ovaj bitan dan za kulturu sjećanja, za žrtve i samim tim i za bolji Prijedor poslati poruke mira, tolerancije i opomene iz Prijedora, poruku kojom ćete iskazati poštovanje prema žrtvama genocida. Prekinute anticivilizacijsku tradiciju općinskih vlasti Prijedora koje još nikada nisu javno priznale djela tadašnjih vlasti i odale pokajanje za patnje kroz koje su prošle na hiljade Bošnjaka i Hrvata, te pružile ruku pomirenja i pokajanja.”
Pozivamo vas da date doprinos sezajedničkoj budućnosti Prijedora na bazi istine i pravde, na bazi priznanja i pokajanja za zločin, a samim tim i zajedničke budućnosti države Bosne i Hercegovine.
Mi nastavljamo međunarodnu kampanju da se žrtvama genocida u Prijedoru omogući dostojanstveno sjećanje i obilježavanje, kao i podizanje adekvatnog spomen-obilježja, kao opomene na strahote genocida. U saradnji sa američkim i kanadskim organima i organizacijama za zaštitu ljudskih prava i sloboda i dalje radimo da žrtve genocida u Prijedoru dobiju pravo da se zloglasni koncentracioni logori obilježe kao spomen-stratišta Bošnjaka i Hrvata u Prijedoru, te da 31. maj postane trajno datumsko obilježje prijedorskih bijelih traka i da se 20. juli trajno proglasi Danom žalosti u gradu Prijedoru.
Predviđeno je da se rezolucijom 20. juli proglasi danom sjećanja na žrtve genocida u Prijedoru u Kanadi i da se tokom aprila koji je rezolucijom kanadskog parlamenta proglašen mjesecom brobe protiv genocida, i genocid Prijedoru tretira isto kao i drugi priznati genocidi u Kanadi.
Kultura sjećanja podrazumijeva ne samo sjećanje na genocid, već i aktivnu borbu protiv negatora genocida, protiv veličanja osuđenih ratnih zločinaca, prekrajanja historijskih, sudskih i naučno istraživačkih činjenica koje umjesto negiranja trebaju biti put katarze i traženja oprosta od žrtve.
Vi gradonačelniće možete dati vaš lični doprinos, a i doprinos Skupštine grada institucionalizaciji kulture sjećanja. Civilizacijska je obaveza i ljudska potreba dati prilog razvijanju kulture sjećanja na žrtve genocida. Sada imate ponovo priliku za to”, stoji u saopćenju.