Biti na čelu bilo koje općine četiri mandata za redom rezultat je za poštovanje. A u Starom Gradu pogotovo. Oni koji prate karijeru Hadžibajrića znaju da je time pokazao kako je poželjno biti u nekoj, ako je moguće što jačoj, političkoj stranci, ali da to nije preduvjet da će vas građani birati na izborima iznova i iznova…
Podsjetimo, u politiku je ušao kao kadar SDA, ali se brzo razišao sa njima, već 2012. godine. Svoje kasnije pobjede na izborima ostvario je na ime i prezime i rad koji je ostao iza njega, a da li je bio nezavisni ili kandidat neke stranke, nije bilo bitno građanima koji su njegovo ime zaokruživali na izbornim listićima.
Ostajao je načelnik i bez podrške SDA, SBB-a i pokazao se kao “jak igrač” koji ne prihvata nametanje mišljenja i slijepo praćenje “partijskih direktiva”. A da je to vjerovatno jedini pravi put u politici, pokazuje i to gdje je Ibrahim sada, a gdje su SDA i SBB, barem u njegovoj općini…
Ovih je dana sa svojom delegacijom iz Starog grada boravio u Turskoj. Bili su na obilježavanju dana pobratimske općine Osmangazi i grada Burse. Pitamo ga kako je sada stanje u Turskoj nakon katastrofalnog zemljotresa prije dva mjeseca, i da li je stanje šoka prošlo?
-Prošlo je to stanje šoka, i Turci su krenuli u saniranje porušenog. A razmjere katastrofe su ogromne i prilično neshvatljive nekome ko to nije vidio. Zaista, stotine hiljada objekata je porušeno, mnogo ljudi je ostalo bez krova nad glavnom. No, ono što me je fasciniralo ovih dana dok smo bili u Turskoj, je nevjerovatna volja i želja Turaka da se pomogne i obnovi porušeno i život vrati u normalu čim prije. Jedno veče organizirali su na svim TV stanicama humanitarnu akciju prikupljanja pomoći i za jedno veče prikupljeno je šest milijardi eura! To me je baš fasciniralo, priča Hadžibajrić.
Iz Turske se vraćamo u BiH, i našu svakodnevnicu. U toku je formiranje vlasti na federalnom nivou. Zapelo je i sad tu blokadu treba ukinuti. Hadžibajrića, iskusnog političara, i podpredsjednika NES-a, pitamo kako?
-Mislim da jedino Visoki predstavnik u BiH može do učiniti. Uostalom, on je donošenjem svoje odluke o izmjeni načina postizbornog konstituiranja dijela vlasti u izbornoj noći napravio presedan koji nije viđen. I sada to mora da ispravi, jer mislim da dogovor stranaka koje pregovaraju nije moguć. Potpredsjednik Federacije Refik Lendo (SDA) je izričit da on neće dati svoj potpis na konstituisanje Vlade FBiH bez SDA, a to se po zakonu mora desiti, inače se krši zakon. A nadam se da će Visoki predstavnik donijeti neko trajno rješenje, jer sve ad hoc nije dobro i primjenjivo i mi to nećemo podržati. Samo pravim, trajnim rješenjem uvjerit će sve da nije želio samo pomoći HDZ-u. Sve ostalo su medijska pisanja, kaže naš sagovornik.
NES je od starta pregovora dao do znanja da će se držati programskih principa i da vas ne zanima ulazak u vlast po svaku cijenu…
-Tako je. Mi smo, zajedno sa Strankom za BiH i u pregovorima na državnom nivou jasno rekli i Dodiku da su neke stvari neprihvatljive za nas i da pod takvim uslovima nećemo biti dio koalicije. Ostatak tada “osmorke” je imao većinu i ta vlast je formirana. Isto mislimo i sada sa eventualnim ad hoc nametanjem rješenja za federalni nivo vlasti.
Sve navedeno dodatno opterećuje ionako teški svakodnevnicu bosanskog čovjeka, iako se zapravo pravi život deševa na lokalnim, općinskim razinama. Ibrahim Hadžibajrić je načelnik Starog Grada od 2008. godine. rekosmo, sada je u četvrtom mandatu. Kakav je ovaj četvrti u odnosu na prošle, da li se uradilo više ili manje posla?
-U svakom mandatu smo davali maksimum da građanima osiguramo što bolji život. Razlika u četvrtom mandatu je ta što smo svoje djelovanje više usmjerili na pomoć socijalno ugroženim kategorijama, a sve zbog enormnih povećanja cijena i životnog standarda. Zato sada u Starom Gradu građani koji su u stanju potrebe primaju najviše iznose jednokratnih pomoći – do 800 KM, pomoć za liječenje u BiH iznosi 1.200 KM, a u inostranstvu 1.600 KM. Značajno je da naši srednjoškolci i studenti od ove godine primaju najviše stipendije u BiH, koje iznose 150 i 200 KM mjesečno. Mislim da i druge lokalne zajednice trebaju pratiti ovaj primjer jer svakodnevni život je težak i oni koji su bez primanja, nezaposleni, bolesni, sve teže preživljavaju i mi im moramo pomoći.
Postoji li neki projekat na koji ste jako ponosni kad ste ga i kako završili, a ima li i nešto što nikako da se uradi, što vam je “kamenčić u cipeli”?
-Uradilo se dosta. Najveći projekti su svakako izgradnja prve javne garaže u Kantonu Sarajevo i višenamjenskog trga preko puta Vijećnice, rekonstrukcija Doma zdravlja Stari Grad, izgradnja dvije nove sportske sale – za OŠ”Edhem Mulabdić” i OŠ”Mula Mustafa Bašeskija”, rekonstrukcija Baščaršijskog trga, Sarača, Bravadžiluka, Ferhadije, Štrosmajerove i drugi.
Međutim, mi nikada ne stojimo, nego stalno planiramo nove projekte. Na jesen ove godine počinjemo rekonstrukciju bazena Bentbaša i planiramo da ih završimo sljedeće godine. Do februara sljedeće godine imat ćemo sagrađeno novo spomen-obilježje žrtvama masakra na pijaci Markale, a do kraja godine sagradit ćemo i spomen-obilježje svim šehidima iz Starog Grada. Također, ove godine ćemo završiti i četvrtu socijalnu zgradu u kojoj će stanove dobiti 7 porodica. I, ono što me posebno raduje je još jedna podzemna garaža sa tržnim centrom koju ćemo sagraditi na Trgu Austrije. Taj projekat je u završnoj fazi i uskoro ćemo ga predstaviti javnosti. Stari Grad će ‘procvjetati’ u narednim mjesecima.
Koplja su se dosta lomila oko garaže i trga preko puta Vijećnice, ali i sličnog takvog, a nikad započetog projekta na Trgu oslobođenja “Alija Izetbegović”?
-Mnogi su se čudili kada smo uz pomoć Saudijskog fonda započeli igradnju podzemnih garaža i onda na njima trg kod Vjećnice. A samo u prošloj godini zarada od te garaže iznosila je oko 800.000 maraka. Ta garaža ima 145 mjesta. Na Trgu oslobođenja Alija Izetbegović planirano je dva puta više parking mjesta ispod zemlje, a trg bi naravno ostao u svojoj funkciji, moguće u nekom drugom obliku i izgledu, ali bismo vrlo brzo vratili sva uložena sredstva i to bi bio iznimno profitabilan posao. Zaustavljeni smo u tom poslu od strane viših nivoa vlasti, pojašnjava načelnik i dodaje:
-Ali, mi nismo odustali od tog projekta i sigurno ćemo izgraditi podzemnu garažu i na Trgu oslobođenja-Alija Izetbegović čim se steknu uslovi za to. Jednostavno, ne mogu nas spriječiti da radimo u korist građana i ostvarujemo profit u korist Općine, a podzemne garaže imaju višestruke benefite i mi smo svjesni toga.
Jako ste ponosni na činjenicu da su praktično sve škole ne općini Stari Grad obnovljene…
-To nam je bio na neki način i prioritet. Uz obnovu škola i njihovo energetsko utopljavanje, te čak postavljanje i solarnih panela za proizvodnju struje ne nekima od njih. Napravili smo i obnovili nekoliko fiskulturnih sala, jer su bila u lošem stanju i praktično neupotrebljive.
Još uvijek ne počinje igradnja objekta u neposrednoj blizini Katedrale, bivša zgrada “Feroelektra”. Zašto? Tu se najavljivala izgradnja hotela iz lanca “Hilton”…
-Firma “Kol” koja je tu trebala da gradi hotel, prodala je to firmi “Akova”. Oni imaju sve građevinske i urbanističke saglasnosti i mogu odmah da počnu da grade, u gabaritima koji su određeni, ali su željeli da mijenjaju ime i onda se mora ponovo provesti postupak, a mislim da im je to potpuno nepotrebno. Dok se ne odluče šta će i kako, moramo čekati, ali je sve napravljeno bez po meni pravog razloga. Oni su dobili dozvolu za “stambeno poslovni” objekat, a šta će na kraju biti, do njih je.
U Starom Gradu dosta je objekata perspektivne i one druge vojne imovine. Dosta toga bi se trebalo riješiti i restitucijom. Šta očekujete od toga?
-Ako bismo dobili neke od objekata na upravljanje i raspolaganje, bili bismo najbogatija općina u regionu, ne samo u BiH. Pomenuću samo Jajce kasarnu, Faletiće, Dom armije…sve se to nalazi na našoj općini, sve bi se moglo dovesti u stanje da svima pruža raznorazne sadržaje i usluge na benefit svima. Međutim, kao što znate, Zakon o vojnoj imovini nije donešen, čeka se, a objekti propadaju.
Nema baš pomoći od viših nivoa vlasti…?
-Ne da nema, nego nam stalno oduzimaju naše nadležnosti, a nameću nove, svoje. Ako se želi biti u skladu sa legislativom Evropske unije o lokalnoj vlasti, onda se to mora pratiti i znati, a vjerujem da 70 posto onih koji se bave našim lokalnim vlastima to nisu ni pročitali. Dakle, u Evropi, lokalna vlast je broj jedan, to je i logično, jer je najbliža građanima. Evo u Noveškoj, na primjer, unija njihovih lokalnih uprava, općina, ima 30 posto svih državnih prihoda. Znalo se desiti sa sa lokalnog nivoa pomažu državnom. Slično je i u Švedskoj, i to nije bez razloga, znamo kakav je životni standard u tim državama.
Kakav je vaš odnos sa kantonalnom vlašću u Sarajevu?
-Sa onom prošlom nije bilo dobar, jer sam ja još 2012 napustio SDA i od tada stalno vrše neke opstrukcije i napade. A tadašnja struktura SDA, sada je na vlasti u Kantonu samo su sada u drugim strankama. I kako tada, tako i sada, stalno nešto napadaju, prijete, čak mi svako malo dolaze vijesti kako me planiraju uhapsiti, pa barem na 48 sati. Znate, koliko god čovjek pokušava da bude iznad svega, i koliko god razmišlja da li je bilo čime dao povoda za tako nešto, a nije, teško je živjeti i raditi pod takvim pritiskom.
Dokazali ste da ponekad možete biti i “prejak igrač” za stranke. Pobjeđivali ste ih…
-Kada rezultati rada govore o Vama, građani će Vas birati bez obzira na stranku i to je najbitnije. Tako je bilo i u mom slučaju kada nisam imao potrebnu stranačku infrastrukturu. Sada je, naravno, drugačije. Osim rezultata rada, imam iza sebe respektabilnu i jaku stranku NES koja ima odlične rezultate i ozbiljne programske ciljeve i siguran sam da ćemo ih u budućnosti i provesti.
Da li to znači da ćete se opet kandidovati na sljedećim izborima…?
-Ja sam već rekao da ću se 99 posto opet kandidovati za načelnika Općine Stari Grad, uprkos tome što su sve strijele usmjerene na Stari Grad i mene, kao načelnika. Iako me pokušavaju zastrašiti na svaki način, sve dok građani svojim glasovima pokazuju da žele da budem njihov načelnik, ja ću to i biti i kandidovati se – kaže nam uz osmijeh načelnik općine Stari Grad Ibrahim Hadžibajrić.