“Oko 35 posto djece i 65 posto odraslih u Hrvatskoj imaju prekomjernu tjelesnu masu i debljinu. Djeca su na visokom petom mjestu, dok su odrasli prvaci Europe, kako muškarci tako i žene”, izjavila je, uoči konferencije, Sanja Musić Milanović, voditeljica Službe za promicanje zdravlja Hrvatskog zavda za javno zdravstvo (HZJZ).
Iznijela je i podatak da je u 2019. čak 2,7 posto BDP-a potrošeno na bolesti vezane uz debljinu.
“To je 1,71 milijarde eura. Ako nastavimo ovako, 2060. odlazit će 3,5 posto BDP-a, oko 5,8 milijardi eura trošit ćemo na nešto što je preventabilno”, upozorila je Musić Milanović.
Ustvrdila je i da je debljina rezultat okruženja u kojemu Hrvati žive i koje ih tjera na to da više unosimo, a manje trošimo energije.
Konferencija je održana povodom Hrvatskog dana osviještenosti o debljini, a ove je godine bila posvećena mladim ljudima, promjenama navika i ponašanja.
Upitana stimulira li Vlada debljanje time što štiti cijene namirnica koje debljaju poput carskog mesa, bijelog brašna i ulja, Musić Milanović je rekla da se svaku hranu može koristiti, samo je pitanje umjerenosti.
Debljina je bolest i rizični čimbenik za brojne druge bolesti kardiovaskularne, bolesti lokomotornog sustava, mentalnog zdravlja i pojedinih vrsta karcinoma.
Problemu debljine u “Štamparu” se pristupa multidisciplinarno, imaju tri savjetovališta s nutricionistom, kineziologom, liječnikom i psihoterapeutom.
Psihijatar Veljko Đorđević zaključio je da se nekada govorilo o debljini kao estetskom problemu, no danas znamo da je to zdravstveni problemu i jedan od vodećih uzroka smrtnosti.
“Pretilost je smrtonosna bolest koju trebamo prevenirati, liječiti i pratiti kroz cijeli život”, poručio je, prenosi Hina.
jdeblji su u Europskoj uniji, a liječenje bolesti povezanih s debljinom košta Hrvatsku godišnje 1,7 milijarde eura, istaknuto je u srijedu na 7. konferenciji o debljini u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”.
“Oko 35 posto djece i 65 posto odraslih u Hrvatskoj imaju prekomjernu tjelesnu masu i debljinu. Djeca su na visokom petom mjestu, dok su odrasli prvaci Europe, kako muškarci tako i žene”, izjavila je, uoči konferencije, Sanja Musić Milanović, voditeljica Službe za promicanje zdravlja Hrvatskog zavda za javno zdravstvo (HZJZ).
Iznijela je i podatak da je u 2019. čak 2,7 posto BDP-a potrošeno na bolesti vezane uz debljinu.
“To je 1,71 milijarde eura. Ako nastavimo ovako, 2060. odlazit će 3,5 posto BDP-a, oko 5,8 milijardi eura trošit ćemo na nešto što je preventabilno”, upozorila je Musić Milanović.
Ustvrdila je i da je debljina rezultat okruženja u kojemu Hrvati žive i koje ih tjera na to da više unosimo, a manje trošimo energije.
Konferencija je održana povodom Hrvatskog dana osviještenosti o debljini, a ove je godine bila posvećena mladim ljudima, promjenama navika i ponašanja.
Upitana stimulira li Vlada debljanje time što štiti cijene namirnica koje debljaju poput carskog mesa, bijelog brašna i ulja, Musić Milanović je rekla da se svaku hranu može koristiti, samo je pitanje umjerenosti.
Debljina je bolest i rizični čimbenik za brojne druge bolesti – kardiovaskularne, bolesti lokomotornog sustava, mentalnog zdravlja i pojedinih vrsta karcinoma.
Problemu debljine u “Štamparu” se pristupa multidisciplinarno, imaju tri savjetovališta s nutricionistom, kineziologom, liječnikom i psihoterapeutom.
Psihijatar Veljko Đorđević zaključio je da se nekada govorilo o debljini kao estetskom problemu, no danas znamo da je to zdravstveni problemu i jedan od vodećih uzroka smrtnosti.
“Pretilost je smrtonosna bolest koju trebamo prevenirati, liječiti i pratiti kroz cijeli život”, poručio je, prenosi Hina.