Prisustvo HPV infekcije ne mijenja način praćenja trudnoće, ali jako je važno da liječnik koji prati trudnoću ima o tome saznanje i da na to obrati pozornostumani papiloma virus (HPV) je najčešća spolno prenosiva bolest, koja ponekad može uzrokovati vidljive simptome i komplikacije, ali to i ne mora biti tako.
HPV virus može dovesti do pojave genitalnih bradavica ili uzrokuje opasne promjene na stanicama koje, ako se ne prepoznaju i ne liječe na vrijeme, u najgorem slučaju mogu dovesti i do pojave karcinoma vrata maternice. Srećom, u najvećem broju slučajeva infekcija neće dovesti do ozbiljnih posljedica.
HPV u trudnoći u većini slučajeva neće loše utjecati na samu trudnoću. Također, mali je broj slučajeva u kojima HPV ima negativan utjecaj na novorođenče.
Načelno, prisustvo HPV infekcije ne mijenja način praćenja trudnoće, ali jako je važno da liječnik koji prati trudnoću ima saznanje o prisustvu HPV infekcije i da na nju obrati pozornost.
Što trebate znati o HPV-u?
HPV ili humani papiloma virus je najčešća vrsta spolno prenosive infekcije. Statistike kažu da 70 posto osoba u svom životu imaju ili su imali HPV u nekom trenutku svog života. Vrlo malo ljudi uopće i sazna da ima ovaj virus.
Postoji preko 200 tipova HPV-a. Dosta ovih tipova ne stvara probleme i nestat će sami od sebe bez liječenja. Među njima, oko 40 tipova HPV virusa inficira spolni sustav. Prema njegovoj sposobnosti izazivanja zloćudne preobrazbe razlikujemo tri skupine HPV virusa:HPV niskog rizika (6, 11, 40, 42, 43, 44, 54, 61, 70, 72)HPV srednjeg rizika (31, 33, 35, 39, 51, 52)HPV visokog rizika (16, 18, 45, 56, 58, 73, 82).Tipovi 16 i 18 su odgovorni za nastanak oko 70 posto karcinoma vrata maternice.
Smatra se da 91 posto osoba koje dođu u kontakt s HPV-om razvije prolaznu infekciju koja najčešće prolazi spontano u razdoblju od šest do 18 mjeseci. Imunosni sustav ima najvažniju ulogu u izlječenju jer u velikoj većini slučajeva drži virus pod nadzorom ili ga potpuno uništava. Nakon što se postavi dijagnoza, velika većina žena se oslobodi virusa (čak i visokorizičnih sojeva HPV-a) u roku od godinu ili dvije dana.
Kod malog postotka žena (oko 10 posto) infekcija HPV-om perzistira i razvijaju se stanične promjene koje je potrebno liječiti. Pritom treba naglasiti nužnost preventivnih pregleda, redovitog PAPA testiranja i liječenja HPV-a, nakon čega se uvelike smanjuje vjerojatnost razvoja karcinoma genitalija. Srećom samo mali postotak inficiranih razvit će visoki stupanj prekanceroze i/ili karcinom.
HPV se prenosi spolnim odnosima, čak i jednostavnim dodirivanjem genitalija, a i majka može prenijeti HPV svome djetetu tijekom procesa rađanja.
Genitalne bradavice su vrlo zarazne. Procjenjuje se da 65 posto osoba koji imaju spolne odnose s partnerom koji ima genitalne bradavice i same na kraju razviju genitalne bradavice.
Kako mogu izbjeći HPV?
Najbolja zaštita od zaraze HPV-om je ograničavanje odnosa na jednog partnera koji ima spolni odnos samo s vama, Ne zaboravimo spomenuti da HPV može biti zarazan i bez simptoma te da često i ne znamo da ga imamo.
Česta promjena partnera donosi i veću vjerojatnost da budete zaraženi. Ako ste nekada imali HPV ili ga trenutačno imate ne garantira da se nećete ponovno zaraziti drugim tipom virusa.
Upotreba kondoma, kao i kod drugih spolnih bolesti, smanjuje rizik od zaraze HPV-om, ali je ne isključuje u potpunosti s obzirom da virus može biti prisutan u područjima koja nisu zaštićena kondomom.
Kako trudnoća može utjecati na simptome HPV-a?
Promjena razine hormona u trudnoći može uzrokovati brži rast bradavica u odnosu na normalno stanje žene. Ujedno, kod trudnica se stvara povećana količina iscjetka iz rodnice što bradavicama pruža optimalne uvjete za rast – toplinu i vlagu.
Liječenje HPV-a u trudnoći
Nisu pronađene veze između HPV-a i pobačaja, preranog poroda i drugih komplikacija u trudnoći. Rizik od prijenosa virusa na dijete se također smatra vrlo malim. Stoga većini žena tijekom trudnoće neće trebati nikakav tretman, a liječenje se fokusira na upravljanje simptomima.
Ako trudnica ima dijagnosticiran visoko rizični tip HPV-a potreban je pojačan nadzor tijekom trudnoće, pri čemu se pazi na promjene cervikalnog tkiva. Dođe li do pogoršanja, ako je moguće liječenje se odgađa, jer bi ono moglo uzrokovati prerano rođenje djeteta.
Kod trudnica koje imaju razvijene genitalne bradavice potrebna je kontrola eventualnog povećanja bradavica, jer hormonalne promjene uzrokuju njihovo povećavanje ili umnožavanje, a može doći i do krvarenja iz bradavica. Kondilomi, odnosno bradavice uklanjaju se u trudnoći i to posebnom zamrznutom otopinom tekućeg dušika – krioterapijom, laserom, elektrokauterizacijom ili kirurškim zahvatom. Nakon rođenja stanje bradavica se često poboljša ili čak potpuno nestanu.
Primjena lijekova za liječenje genitalnih bradavica se ne preporučuju tijekom trudnoće. Također, uputno je da ni u kojem slučaju ne pokušavate liječiti genitalne bradavice lijekovima namijenjenim uobičajenim bradavicama.