Kada nisu u ravnoteži ili ne uspijevaju prenijeti poruku, to može dovesti do razvoja veoma učestalih hroničnih bolesti kao što su dijabetes, poremećaji štitne žlijezde, rak, osteoporoza i gojaznost te drugih zdravstvenih izazova kao što je neplodnost.
Nakon tri uspješne godine podizanja svijesti o važnosti dobrog hormonskog satusa kroz Europski dan hormona, 24.4.2025. se obilježava prvi Svjetski dan hormona.
Koncipiran je kao niz aktivnosti usmjerenih na infomisanje opće i stručne javnosti o važnosti hormonskog statusa u postizanju i održavanju dobrog zdravlja, sa fokusom na gojaznost, neoplazme i rijetke endokrinološke bolesti, te tzv. endokrine disruptore, odnosno vanjske faktore koji remete endokrino zdravlje, prenosi Stetoskop.info.
Koliko hormonski disbalans može utjecati na plodnost?
Hormonska ravnoteža igra ključnu ulogu u reproduktivnom zdravlju žene i muškarca. Svaki poremećaj u funkciji hormona ili žlijezda može smanjiti šanse za začeće, a simptomi ovise o tome koji hormoni su izvan balansa.
Koji su simptomi hormonskog disbalansa?
Simptomi poremećaja hormonske ravnoteže razlikuju se od osobe do osobe, ali najčešće uključuju:obilna ili neredovna menstruacijska krvarenja (uključujući izostanak menstruacije – amenoreju),smanjen seksualni nagon,neplodnost.
Zašto je rana dijagnostika važna?
Rana procjena hormonskog statusa ključna je za razumijevanje uzroka steriliteta. Posebno se prati:reproduktivni hormoni (estradiol, FSH, LH, progesteron, prolaktin, testosteron),hormoni štitne žlijezde (TSH, FT4),vrijednosti inzulina i šećera u krvi (HOMA indeks),indeks tjelesne mase (BMI).
Brza intervencija može spriječiti ozbiljnije komplikacije i poboljšati kvalitet života.
Kako fizička aktivnost i ishrana utiču na hormone?
Hormonalni balans počinje zdravim načinom života. Preporučuje se:najmanje 1,5 do 2,5 sata fizičke aktivnosti sedmično,mediteranska ishrana: svježe voće i povrće, integralne žitarice, maslinovo ulje, plava riba (losos, sardela),izbjegavanje brze hrane i trans masti.
Za održavanje nivoa vitamina D važan je unos masne ribe, a u zimskim mjesecima preporučuje se dodatna suplementacija.
Jogurt, bademi, mahunarke i tamno lisnato povrće pomažu u očuvanju zdravlja kostiju zahvaljujući bogatom sadržaju kalcija. Jod je važan za rad štitne žlijezde, a može se osigurati konzumacijom plodova mora, jaja i mliječnih proizvoda.
Utjecaj inzulinske rezistencije na plodnost
Inzulinska rezistencija, stanje koje prethodi dijabetesu, može značajno narušiti reproduktivno zdravlje, posebno kod žena sa sindromom policističnih jajnika (PCOS).
Zašto je važno kontrolisati inzulinsku rezistenciju?
Višak inzulina može dovesti do policističnih jajnika.Smanjuje se ovarijalna rezerva (AMH).Poremeti se kvalitet ovulacije.
Kod sumnje na inzulinsku rezistenciju rade se laboratorijske analize jutarnjeg šećera i inzulina, te izračunava HOMA indeks. Vrijednosti iznad 2,7 upućuju na prisutnost rezistencije.
Štitna žlijezda i neplodnost: kakva je povezanost?
Poremećaji funkcije štitne žlijezde mogu utjecati na:seksualni nagon,regularnost menstruacijskog ciklusa,uspješnost implantacije embriona.
Kod žena sa hipotireozom, čak i blagom, može doći do biohemijske trudnoće, ali je proces implantacije često otežan. U takvim slučajevima uvodi se terapija levotiroksinom, uz praćenje TSH vrijednosti između 2 i 3.
Selen se preporučuje kao podrška funkciji štitne žlijezde, naročito kod žena sa prisutnim antitijelima (Hashimoto tireoiditis).
Gojaznost kao faktor rizika za plodnost
Masno tkivo djeluje kao hormon-alterirajući organ, stvarajući višak estrogena:Kod žena: remeti funkciju jajnika, ovulaciju i implantaciju.Kod muškaraca: smanjuje kvalitet sperme (aromataza pretvara testosteron u estrogen).
Preporuke za ishranu kod prekomjerne tjelesne mase:
smanjenje kalorijskog unosa za 500 kcal dnevno,restrikcija trans masti i zasićenih masti,izbjegavanje prostih šećera,povećan unos omega-3 i omega-6 masnih kiselina (plava riba, orašasti plodovi),fokus na svježe, sezonske namirnice.