Razlozi mogu biti različiti, ističe Azra Halilović iz tog udruženja, od potrebe za dokazivanjem, eksperimentiranjem, do poremećenih porodičnih odnosa, ali i dostupnosti supstanci.
“Ključne su tri stvari za nastanak ovisnosti: supstanca, osoba i okruženje. Zato je potrebno kreirati preventivne programe prema uzrastu i potrebama. Pogrešno je mišljenje da osoba koja je prvi put probala neku psihoaktivnu supstancu, pa čak i ilegalnu, da će u budućnosti postati ovisna, ali svakako da je u riziku”, naglašava naša sagovornica.
Potrebno je, dodaje, raditi na razvoju ličnosti, jačanju samopouzdanja i vještina kod djece da bi mogla donositi prave odluke.
Sigurna je da ako su svi drugi faktori zadovoljavajući, porodični odnosi, škola, odnosi sa rajom, da je smanjen rizik za nastanak ovisnosti.
Kada je riječ o ilegalnim supstancama koje su dostupne mladima prednjači marihuana, kao i svugdje u svijetu.
Detaljnijih analiza nema, a Halilović nam je ustupila njihovo posljednje istraživanje od prije nekoliko godina. Do kraja godine bi trebalo biti dostupno novo koje rade u saradnji sa proMENTE.
Istraživanje “Putokazi u zdravije društvo” provedeno u tri kantona Federacije Bosne i Hercegovine pokazalo je da je 4,1 posto ispitanika prvi put eksperimentiralo s marihuanom u dobi od 14 do 16 godine, te 1,2 posto u dobi od 11 do 14 godine.
Kada je riječ o konzumiranju marihuane u njihovoj okolini, došlu su do podatka da 16 posto ispitanih u svojoj okolini ima nekoga ko puši marihuanu, a to su najčešće prijatelji (14,9 posto), neko od rodbine (2,3 posto), brat ili sestra (1,1 posto), te roditelji (0,7 posto).
Osim psihoaktivnih supstanci, Azra skreće pažnju na još jedan vrlo ozbiljan problem. Kladionice. Ono što se često zanemaruje jesu ponašajne ovisnosti.
“Bosna i Hercegovina ima preko 3.000 kladionica što je svrstava među vodeće zemlje svijeta po broj kladionica u odnosu na broj stanovnika. Sadašnji broj registriranih kladionica u BiH pokazuje da na svakih približno 1.000 stanovnika dolazi jedna kladionica”, kaže Azra za Bosnainfo.
Naglašava da više od polovine roditelja znaju da se njihova djeca kockaju i to (prešutno) odobravaju, što može upućivati na to da roditelji neke aktivnosti možda i ne doživljavaju kao kockanje, ali i da u tome ne vide nikakvu opasnost za svoje dijete.
Udruženje “NARKO-NE” treću godinu provodi program prevencije kockanja i klađenja “Ko zapravo pobjeđuje?” u srednjim školama u Kantonu Sarajevo, a od ove godine šire program i na Tuzlanski kanton.
Pored jačanja vještina kod djece i mladih, jačanja zaštitnih faktora, smatra da je neophodno da se radi na zaštiti djece i mladih na način da se ograniči dostupnost i pristupačnost svega što negativno utiče na zdrav razvoj djece (izdvojenost kladionica blizu škola, zabrana prodaje alkohola i cigareta maloljetnicima i slične mjere).